Pretilost bi mogla biti čimbenik koji za 80 posto povećava opasnost oboljenja od Alzheimerove bolesti, objavljeno je u britanskom časopisu Obesity Reviews u broju od svibnja.

Njemački znanstvenici poodmaknuli su u istraživanjima lijeka protiv Alzheimerove bolesti, no za njegovu primjenu na ljudima trebat će još barem deset godina, piše časopis Science.

Kada Ana B. i njezin suprug Milan hodaju gradom i sretnu njegovog starog prijatelja, Milan mu u pravilu uvijek kaže: ‘E, legendo stara! Di si?’, pristojno potom izmjene pozdrave i uobičajena pitanja ‘Kako je, što ima novoga?’ i raziđu se.

Kanadski neuroznanstvenici otkrili su da je električnom stimulacijom mozga moguće vratiti izgubljena sjećanja. To bi mogao biti lijek za ranu fazu Alzheimerove bolesti.

Ray i Grace Smith deset su godina putovali svijetom: u Italiji su obilazili muzeje i vulkan Stromboli, u Australiji vozili jeep kroz pustinju, jahali slonove na Šri Lanki, proučavali ruševine drevne civilizacije Maya u Srednjoj Americi, gledali kanadske nepregledne šume i divili se noćnoj vizuri Hong Konga.

Predviđa se da će se broj oboljelih od Alzheimerove bolesti učetverostručiti do 2050 godine, što bi značilo više od 106 milijuna zahvaćenih ovom bolešću.

Ljudi koji su često pod stresom ili u depresiji mogu imati problema s pamćenjem, što može biti i prvi predznak za Alzheimerovu bolest, kaže se u američkom istraživanju objavljenom početkom ovog tjedna.

U svijetu danas od Alzheimerove bolesti pati 26,6 milijuna ljudi. Ta će se brojka u idućih četrdesetak godina četiri puta povećati, što znači da će 2050. godine više od 100 milijuna ljudi bolovati od te teške i devastirajuće neurodegenerativne bolesti.