Hrvatska udruga za Alzheimerovu bolest

ned., 19. studeni 2017.

Alzheimer: Imam djecu? Ne sjećam se ni da imam ženu!

http://www.jutarnji.hr/alzheimer--imam-djecu--ne-sjecam-se-ni-da-imam-zenu-/178215/

uto 12.06.2007. 17:49:00

U svijetu danas od Alzheimerove bolesti pati 26,6 milijuna ljudi. Ta će se brojka u idućih četrdesetak godina četiri puta povećati, što znači da će 2050. godine više od 100 milijuna ljudi bolovati od te teške i devastirajuće neurodegenerativne bolesti.

Predviđa se, također, da će čak 40 posto oboljelih biti u kasnom stadiju bolesti, kada pacijenti više nisu u stanju skrbiti se sami za sebe već im je nužna pomoć bližnjih ili smještaj u posebnim ustanovama.

Ova alarmantna predviđanja iznesena su prije nekoliko dana na međunarodnoj konferenciji Alzheimerove udruge koja je u Washingtonu okupila oko 1500 stručnjaka.

- Broj ljudi pogođenih ovom bolešću raste alarmantnom stopom, a povećanje financijskih troškova povezanih s time moglo bi imati devastirajući učinak na svjetska gospodarstva, zdravstvene sustave i obiteljske budžete - izjavio je dr. Willian Thies, potpredsjednik za medicinske i znanstvene odnose u Alzheimerovoj udruzi.

Alzheimerova bolest poznata je od početka 20. stoljeća kada je bavarski psihijatar Alois Alzheimer to oboljenje prvi dijagnosticirao kod 51-godišnje pacijentice koja je patila od demencije, delirija i halucinacija. Pacijentica je primljena 1901. godine u jednu ustanovu za duševno oboljele, a umrla je pet godina kasnije. Dr. Alzheimer cijelo je vrijeme pratio razvoj njezine bolesti i vodio zapise, a nakon pacijentičine smrti obdukcija je pokazala abnormalnosti u njezinu mozgu.

No, oboljenje je u prvi plan dospjelo posljednjih 20 godina kada se javno progovorilo o slavnim osobama žrtvama Alzheimerove bolesti, uključujući bivšeg američkog predsjednika Ronalda Reagana, slavne glumce Ritu Heyworth i Charlesa Bronsona, britansku književnicu Iris Murdock, a kod nas glumicu Zdravku Krstulović.

Alzheimerova bolest danas je mnogo učestalija nego prije 100 godina, što se objašnjava činjenicom da se ljudski vijek značajno produžio. Naime, Alzheimerova bolest učestalo se javlja kod starije populacije: neke statistike govore da pogađa svaku petu osobu u dobi između 75 i 84 godine te 42 posto ljudi starijih od 85. No, prvi simptomi najčešće se javljaju između petog i šestog desetljeća života, a nije ih lako prepoznati. Bolesnik najprije počinje zaboravljati rijetko spominjana imena ljudi ili pojmove koje rijetko koristi u govoru. Kako bolest napreduje, pacijenti ubrzo imaju poteškoće u čitanju i pisanju te u govoru teško pronalaze riječi. S vremenom se ne sjećaju ni imena svojih bližnjih, teško se snalaze u prostoru, a mijenja im se karakter i ponašanje te postaju uznemireni i depresivni. Naposljetku su potpuno ovisni o tuđoj pomoći.

Iako se već dugo istražuje, znanstvenici još uvijek ne znaju što je stvarni uzrok bolesti. Mnogi smatraju da su za nastanak ključni genetski čimbenici, no izvjesno je i to da kod oboljelih dolazi do poremećaja u metabolizmu neurotransmitera acetilkolina. Nažalost, Alzheimerova bolest i dalje je neizlječiva, a postojeći lijekovi i tretmani usporavaju njezin napredak. Bolesnici u prosjeku žive oko pet godina nakon što im se bolest dijagnosticira.

No, s kongresa su upućene i neke optimističke poruke. Tako je, primjerice, rečeno da je u svijetu trenutno u tijeku čak 100 kliničkih pokusa u kojima se testiraju novi lijekovi za Alzheimerovu bolest. Neke su farmaceutske kompanije Alzheimer odredile kao jedan od svojih prioriteta. New York Times navodi da je američka kompanija Wyeth "najavila rat" jer je čak 350 njeznih znanstvenika posvećeno isključivo istraživanjima toga oboljenja.

U Washingtonu su, također, predstavljeni i novi dijagnostički testovi koji bi mogli pomoći u ranom otkrivanju te bolesti. "Sve to predstavlja nadu u našim nastojanjima da usporimo ili zaustavimo napredak bolesti" rekao je dr. William Thies.

Mentalnim aktivnostima protiv demencija

Studija dr. David Snowdon sa Sveučilišta u Lexingtonu pokazala je da su časne sestre mnogo otpornije na devastirajuće učinke Alzheimerove bolesti i ostalih demencija. Neki znanstvenici smatraju da je ključ vitalnosti sestara u njihovu načinu života koji uključuje cijeli niz fizičkih i mentalnih aktivnosti, od vrtlarenja i šetanja do kukičanja, čitanja, molitvi i konverzacije sa širokim krugom ljudi. Dr. James Mortimer sa Sveučilišta Južna Tampa predstavio je studiju u koju je bilo uključeno 678 časnih sestara. One su se složile da tijekom života budu predmet studije, da nakon smrti njihov mozak bude doniran u istraživačke svrhe. Istraživanje je pokazalo da postoji veza između naglog gubitka težine i Alzheimera. Dr. Mortimer naglasio je da bi neobjašnjivi gubitak težine kod starijih ljudi koji ne pate od demencije mogao biti jedan od prvih simptoma Alzheimerove bolesti.

Tanja Rudež

Tags: Jutarnji list