Hrvatska udruga za Alzheimerovu bolest

pet., 24. studeni 2017.

PATNJA U HRVATSKOJ: Dubravka daje 20.000 kn godišnje za muža oboljelog od Alzheimera

Jutarnji list

uto 16.09.2014. 19:46:00

Jutarnji 16-9-2014.jpg
Foto: Damjan Tadić/CROPIX

Cijela obitelj Barač cjelodnevno se brine o suprugu i ocu koji je prve naznake Alzheimerove bolesti imao prije dvije godine. Od tada se njegovo stanje pogoršava, čime se povećava napor u brizi o njemu. Nažalost, u Hrvatskoj ima oko 85.000 osoba s nekom vrstom demencije, no društvo još uvijek nije dovoljno senzibilizirano i organizirano da dovoljno pomogne obiteljima na koje pada najveći teret.

Na to dodatno upozorava i Hrvatska udruga za Alzheimerovu bolest u ovom mjesecu koji je posvećen osvješćivanju okoline i države o ovoj bolesti i problemima koji uglavnom padaju na leđa obitelji.

Primjerice, čak 55 posto troškova za takve bolesnike snosi obitelj. Od 3 milijarde kuna, koliko godišnje košta skrb za oboljele od demencije u Hrvatskoj, 1,7 milijardi snose obitelji tih pacijenta. Prosječni obiteljski trošak je oko 20.000 kuna godišnje.

Postao drugi čovjek

- Bolest je mog supruga, inače liječnika, pretvorila u drugog čovjeka - rekla nam je Dubravka Barač na jednom od redovitih susreta obitelji u Alzheimer cafeu, čiji je jedan član obolio od Alzheimerove demencije.

Mjesto je to gdje se razmjenjuju informacije i dobivaju savjeti kako bi obitelji izašle na kraj s problemima i dobile odgovore na brojna pitanja.

- Do prije dvije godine živjeli smo u Zenici, ali kako su nam sva djeca u Zagrebu, odlučili smo se preseliti - kaže Dubravka i dodaje kako u početku nije odmah shvatila da je njezin suprug možda bolestan.

No, kad je to postalo toliko napadno da se nije moglo “opravdati” ni s čim do bolešću, supruga je odvela neurologu. Naglašava da je briga o njemu jako iscrpljuje, ali uz pomoć djece nekako se ipak uspijeva brinuti o bolesnom suprugu.

- Treba nadzor 24 sata. Bojim se i zaspati. Ne ostavljam ga samog ni na trenutak. Nedavno je tako izašao van, nisam ga mogla naći pa sam obavijestila i policiju.

- Našli su ga u dva u noći u Dubravi, kako besciljno luta, a mi stanujemo u Maksimiru - kaže Dubravka.

Iscrpljena obitelj

Dodaje da joj pomažu i ljudi iz udruge bez kojih bi joj bilo još teže. - Nitko nije educiran da prepozna simptome bolesti, da zna kako se odnositi prema bolesnicima, da zna kad treba ipak potražiti stručnu pomoć. Borimo se kako umijemo i znamo pa dok izdržimo - kaže već prilično iscrpljena Dubravka. Dubravkin suprug dio je sve obimnije statistike o Alzheimeru u Hrvatskoj. Naime, svaka tri sata bilježi se novi slučaj demencije pa prema statistikama imamo oko 85.000 oboljelih.

Nažalost, kako smo sve starija nacija, kao uostalom cijeli razvijeni svijet, prognoze nisu nimalo optimistične jer govore da bi do 2030. ta brojka mogla biti i dvostruko veća.

- Kako bolest napreduje, obitelji se sve teže same nose s problemom. Prema europskim procjenama, oboljeli od Alzheimera zahtijevaju oko 7 sati obiteljske njege.

- U Hrvatskoj se tako odradi oko 155 radnih sati tjedno, što je dovoljno da 1857 radnika ostvari punu mirovinu (40 godina staža) - objašnjava Mira Dajčić iz udruge za Alzheimerovu bolest.

Najgora su lutanja

Predsjednik udruge prof.dr. Ninoslav Mimica kaže da je vrlo važna rana dijagnoza jer se ipak može usporiti progresija bolesti, što osim na kvalitetu života oboljelih demencija utječe i na obiteljski život, što je u Hrvatskoj poprilična brojka od oko 240.000 osoba. Upozorava da se obitelj osobito teško nosi s problemom lutanja. - Čak šest od 10 oboljelih ponekad se ‘izgubi’ - kaže prof.dr. Mimica.

Naglašava da je u boljoj brizi za oboljele važno zajedničko djelovanje i zdravstva i socijalne skrbi koji moraju maksimalno pomagati obiteljima. Zasad se briga o takvim pacijentima najbolje provodi u Zagrebu, a koncept se nastoji preslikati na cijelu državu, zaključuje ispred udruge Ninoslav Mimica.

Autor: Goranka Jureško

Tags: