Hrvatska udruga za Alzheimerovu bolest

sri., 30. studeni 2022.

Alzheimerova bolest više pogađa žene: koje su faze ove smrtonosne bolesti

https://www.centarzdravlja.hr/zdrav-zivot/treca-dob/demencija-udruga-alzheimer/

sri 28.09.2022. 12:57:00

Svjetski dan Alzheimerove bolesti obilježava se 21. rujna svake godine i riječ je o jednom od vodećih javnozdravstvenih problema, a posebice zbog sve većeg broja starijeg stanovništva. Njemački neurolog Alois Alzheimer je davne 1906. godine prvi put opisao ovu bolest.

"Alzheimerova bolest je progresivna bolest mozga koja je najčešći uzrok demencije. Demencija u medicini je sindrom koji obuhvaća oštećenje kognitivnih funkcija do te mjere da osoba nije samostalna", objašnjava prof. dr. sc. Nataša Klepac, specijalist neurolog subspecijalist neurodegenerativnih bolesti. Navodi i kako puno stanja može uzrokovati demenciju, ali Alzheimerova bolest je najčešća.

natasa_klepac1.jpg

prof. dr. sc. Nataša Klepac, specijalist neurolog subspecijalist neurodegenerativnih bolesti​​​​​​​

Bolest nije izlječiva, ali postoje lijekovi poput antidementiva koji mogu ublažiti smetnje. Prof. dr. sc. Klepac objašnjava kako još nije istraženo zašto bolest nastaje i kako zbog toga nije moguća prevencija, ali "zdravi životni stilovi i kognitivna aktivnost mogu odgoditi početak smetnji“, dodaje.

"Bolest je smrtonosna i predstavlja 6. uzrok smrtnosti u Americi. Prosječno trajanje bolesti je 10 godina, iako je to individualno i razlikuje se od bolesnika do bolesnika", tvrdi neurologinja i dodaje kako lijek protiv bolesti ne postoji, ali se provode intenzivna istraživanja.

U Hrvatskoj 90% osoba s demencijom bez odgovarajuće društvene potpore

"Hrvatska udruga za Alzheimerovu bolest (HUAB) procjenjuje na temelju podataka Svjetske zdravstvene organizacije da se u ovom trenutku u Hrvatskoj nalazi 100.000 osoba s demencijom, od čega je 70 % osoba s Alzheimerovom demencijom", navodi gđa. Mira Dajčić, viši fizioterapeut u mirovini i voditeljica Savjetovališta za članove obitelji u HUAB-u.

mira_dajcic.jpg

gđa. Mira Dajčić, predsjednica Hrvatske udruge za Alzheimerovu bolest

roblem je što prema procjeni HUAB-a, više od 90% slučajeva osobe s demencijom (bez obzira da li se radi o demencijom uzrokovanom Alzheimerovom bolešću ili nekom drugom demencijom) nalaze u svojim domovima bez odgovarajuće društvene potpore i o njima brine 250.000 do 300.000 njihovih ukućana.

Bolest u 3 faze: Poteškoće u svakodnevnom životu rastu s razvojem bolesti

Predsjednica HUAB-a objašnjava kako u početku bolesti su to zaboravljanje, ne prepoznavanje osoba, krivo imenovanje predmeta, problemi s koncentracijom, izgubljenost, povlačenje u sebe, bezvoljnost, depresija, stalno ponavljanje istih pitanja, ne prepoznavanje vrijednosti novca, donošenje krivih i loših odluka, zanemarivanje higijene, nesnalaženje u vlastitom stanu (primjerice, zaboravljanje gdje je kuhinja, soba, kupaonica, WC).

Druga faza bolesti obilježava fizičko propadanje osobe koja gubi osjećaj sigurnosti pri hodu, a u vanjskim prostorima gubi sposobnost snalaženja. Samostalni odlasci u šetnju ili do dućana postaju nemogući, pa čak i opasni jer postoji mogućnost da se osoba izgubi i ne zna naći put kući. Osobe ne mogu koristiti javni prijevoz jer se boje i ne znaju u isti ući odnosno izaći, dolazi do poteškoća kod prehrane (počinju previše jesti jer su zaboravili da su već jeli) ili uopće ne žele, to jest odbijaju uzimati hranu i tekućinu te dolazi do problema s gutanjem.

Javljaju se i problemi s komunikacijom pa članovi obitelji moraju znati vještine preostale verbalne komunikacije (osoba s demencijom neće znati imenovati čašu, već će tražiti ono iz čega se pije ili će to pokazivati rukom), njegovatelji moraju naučiti i neverbalnu komunikaciju kako bi odnos osobe s demencijom i okoline nekako ipak funkcionirao. Počinju se javljati stalni strah oboljele osobe i halucinacije.

Njegovatelji moraju znati prepoznati boli li nešto osobu s demencijom jer ona to sama neće znati reći, ali će odjednom postati nemirna pa čak i agresivna. Osoba postaje inkontinentna, mora početi nositi pelene što je posebno teško za muškarce. Dolazi do pada imuniteta, čestih upala dišnih puteva ili urogenitalnih problema što sve dovodi do pogoršanja stanja oboljele osobe.

U trećoj fazi bolesti javlja se sve teža pokretljivost, i to do nepokretnosti. Osoba je sve slabija, prestaje biti komunikativna, prestaje samostalno jesti, a zbog stalnog mirovanja može doći do pojave dekubitusa tako da sve to pojačava napore članova obitelji kako u fizičkom, psihičkom, emocionalnom smislu tako i u financijskom smislu.

Koronavirus je dosta utjecao na same bolesnike, ali i njegovatelje

Pandemija koronavirusa je jako pogoršala stanje oboljelih osoba jer nisu razumjele što se oko njih događa, zašto moraju nositi maske, zašto ne mogu izaći iz stana, socijalna izoliranost je također pogoršala stanje kako oboljelih osoba tako i njegovatelja.

Također je veliki problem bila i nemogućnost odlaska na redovite kontrole kod liječnika specijalista, a veliki problem tek sada nastaje jer osobe koje su prije korone počele pokazivati promjene u svakodnevnom ponašanju koje mogu ukazivati na pojavu Alzheimerove bolesti jednostavno nisu duge dvije godine mogle doći do liječnika, a sada se očekuje velika navala na dijagnostiku za što naš zdravstveni sustav nije spreman. Post-COVID sindromje također veliki problem i pitanje je kako će koronavirus utjecati na neurodegenerativne promjene, tvrdi gđa. Dajčić.

Educiranje o bolesti ovisi i o samoj fazi bolesti

Voditeljica Savjetovališta za članove obitelji navodi kako HUAB pomaže osobama s demencijom i njihovim obiteljima kroz edukacije članova obitelji o samoj bolesti, tijeku iste, odnosu prema osobama s demencijom i prema fazama bolesti.

"U ranijoj fazi bolesti obitelj treba donijeti puno odluka i kompletno promijeniti svoj način života, prilagoditi se potrebama oboljele osobe, zadržavajući pozitivan stav prema oboljeloj osobi vrednujući njegovu raniju osobnost, radne vještine, čak poticati oboljele i na učenje nekih drugih jednostavnijih vještina, a koje će im poboljšati kognitivne sposobnosti i dati osjećaj samopouzdanja, što je od izuzetne važnosti i u daljnjem tijeku bolesti kada se počinju gubiti stečena znanja, vještine, sjećanja, mogućnosti čitanja i pisanja, riječi i sve što bolest nosi u sljedećim fazama svog razvoja", dodaje.

Ne smije se dozvoliti omalovažavajući stav okoline

Predsjednica Udruge kaže kako je ključno da obitelj osobe s demencijom ne smije dozvoliti omalovažavajući stav okoline prema oboljeloj osobi i da treba zadržati njegovo društveno učešće u životu koje je imao i ranije.

"Članovi obitelji postavljanjem dijagnoze postaju njegovatelji oboljele osobe, a bez ikakvog zdravstvenog/medicinskog znanja, stoga ih moramo podučiti i o načinima skrbi i njezi oboljele osobe sve s ciljem da se ista zadrži u okruženju vlastitog doma što je duže moguće i da se izbjegne institucionalizacija", dodaje uz napomenu kako Alzheimerova bolest i druge demencije više pogađaju žene.

SOS telefon radi svaki dan svih 365 dana u godini

HUAB djeluje kroz Savjetovalište za članove obitelji u kojem se provode individualna i grupna savjetovanja članova obitelji, neformalnih njegovatelja, edukacije istih kroz predavanja stručnjaka udruge liječnika specijalista neurologa i psihijatara, fizioterapeuta, medicinskih sestara, socijalnih radnika, pravnika, a pomaže obiteljima od samog osnutka 1999. godine.

U sklopu Savjetovališta djeluje Grupa za samopomoć u kojoj provodimo okupacijsku i kreativnu terapiju za osobe s demencijom, a kroz Grupe potpore i edukativne radionice za njegovatelje međusobno se osnažuju članovi obitelji kroz razgovore i razmjenu iskustva uviđaju da nisu sami i da njihovi problemi nisu "najgori na svijetu" i da uvijek postoji HUAB i naši stručnjaci koji im mogu pomoći u rješavanju istih ili ih uputiti gdje potražiti pomoć.

Dajčić dodaje kako u sklopu udruge postoji i SOS telefon na broju 091 4004 138 koji radi svaki dan, bez obzira na vikende i praznike, svih 365 dana u godini od 10 – 19 sati. "Dajemo telefonsko savjetovanje "na daljinu" za sve njegovatelje iz cijele Hrvatske, tako da prosječno vrijeme telefonskog savjetovanja traje 30 minuta", dodaje.

Kroz razne aktivnosti Udruge godišnje prođe u prosjeku 650 osoba

"Godišnje kroz naše Savjetovalište, Grupe za samopomoć, edukativna predavanja i radionice prođe prosječno 650 osoba. Kroz protekle 23 godine kroz navedene aktivnosti Savjetovališta za članove obitelji i osobe s demencijom obuhvatili smo otprilike 15 000 osoba koje "žive s Alzheimerom" svakodnevno", govori predsjednica.

HUAB tijekom svog rada organizirao je 6 kongresa o Alzheimerovoj bolesti, a proteklih 7 godina organiziraju edukativne konferencije o Alzheimerovoj bolesti i drugim demencijama poput EdukAl-a koji je početkom prosinca svake godine, pa će tako i ove godine biti organizirana 8. konferencija o Alzheimerovoj bolesti i drugim demencijama.

Gđa. Dajčić navodi kako su dostupni svima putem info telefona 091 4004 138 radi dogovora oko dolaska u Savjetovalište ili savjetovanja putem telefona ako osobe nisu iz Zagreba i bliže okolice. Osim info telefona, kontaktirati ih možete i putem e-mail adrese: alzheimer@alzheimer.hr kao i dolaskom u prostorije Hrvatske udruge za Alzheimerovu bolest na adresu Ilica 48, dvorište.

Tags: