Hrvatska udruga za Alzheimerovu bolest

uto., 15. listopad 2024.

Demencija na području Zapadnog Balkana

sub 28.04.2018. 17:06:00

Sarajevska-konferencija-00.jpg

Od 18. do 20. travnja 2018. u Sarajevu je održana konferencija na visokom nivou pod nazivom „Demencija u Regionu Zapadnog Balkana i usvajanje Nacionalnih Strategija / planova u borbi protiv demencije“ koja je okupila predstavnike iz Austrije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Hrvatske, Makedonije, Srbije, Slovenije i Švicarske, a podržali su ju Svjetska zdravstvena organizacija, Alzheimer Decease International, Alzheimer Europe i nadležna ministarstva Bosne i Hercegovine. Hrvatsku su na konferenciji predstavljali prof. dr. sc. Ninoslav Mimica, predsjednik Hrvatske udruge za Alzheimerovu bolest i izv. prof. dr. sc. Branko Kolarić, voditelj Službe za javnozdravstvenu gerontologiju Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Andrija Štampar.

Na kraju konferencije usvojena je izjava o demenciji koju prenosimo u cijelosti.

Nakon prezentacije i diskusije o svim materijalima sudionika sastanka na visokom nivou pod nazivom „Demencija u Regionu Zapadnog Balkana i usvajanje Nacionalnih Strategija / planova u borbi protiv demencije“ održanog u Sarajevu, Bosna i Hercegovina; 18.-20. travnja 2018., potpuno smo svjesni značaja izazova koji demencija predstavlja u društvima zemalja Zapadnog Balkana, naročito u kontekstu starenja stanovništva u ovoj regiji svijeta.

Ovaj izazov se može promatrati kroz: 

  • Javno zdravstveni aspekt, koji se odražava kroz nisku javnu svijest i razumijevanje demencije, nedostatku prikladnog odgovorajućeg mehanizma rane dijagnoze bolesti (uključujući odgovarajuće metode detekcije u ranoj fazi), i potrebe za interdisciplinarnim, sveobuhvatnim i koordiniranim pristupom u prevenciji, dijagnozi, liječenju i njezi osobe sa demencijom kao i drugih bolesti ili zdravstvenih uvjeta koji se zajedno javljaju;
  • Socijalni aspekt, koji se odražava kroz pravo osoba sa demencijom i njihovih njegovatelja na podršku, njegu i socijalnu zaštitu, uključujući programe predaha za njegovatelje, post-dijagnostičku podršku za osobe pogođene demencijom, i programe podrške za održavanje neovisnosti i ostanka kod kuće.

SARAJEVSKA IZJAVA O DEMENCIJI

Svjesni smo značajnih izazova povezanih sa demencijom koji se ne mogu samo promatrati kroz prizmu osoba koje pate od demencije nego se trebaju promatrati i sa stajališta njihovih njegovatelja. Što više, odgovori na potrebe, koje su u vezi s demencijom, trebaju biti sveobuhvatni, sistemski i interdisciplinarni. Demencija ne predstavlja samo izazove zdravstvenog sektora nego, također, društva općenito.

Mimica-potpis-Izjave.jpg

Sistemska podrška osobama s demencijom trebala bi biti implementirana kroz tri povezana područja:

  • Politiku: Procjenu dostupnosti i implementaciju politika, regulativa i smjernica / standarda – bilo kao odvojeni instrumenti ili integrirani u druge politike (nezarazna oboljenja, mentalno zdravlje, starenje ili invaliditet);
  • Usluge: Stvaranje i raspodjela odgovarajućih izvora pružanja ujednačene i održive njege kroz različite stuipnjeve - od prevencije / umanjenja rizika preko dijagnosticiranja do terminalne njege osobe;
  • Informacije i istraživanja: Prikupljanje i korištenje mjerljivih epidemioloških podataka koji se mogu upoređivati s drugima i koji su u vezi očekivane prevalence bolesti, incidence, smrtnosti, financijskog utjecaja te poboljšanja usluga. 

Slažemo se s dokumentom WHO „Globalni akcijski plan“ kao javnog zdravstvenog odgovora na demenciju 2017. - 2025. da se artikulacija ova tri pristupa može provesti kroz sedam akcijskih područja:

Politika;

  • Demencija kao javno zdravstveni prioritet, koji uključuje: kreiranje planova o  demenciji i regulative kroz sveobuhvatnu multisektorsku saradnju; razvoj i donošenje standarda/smjernica/protokola u vezi njege; mehanizma zaštite ljudskih prava osoba s demencijom.

Usluge;

  • Svijest o demenciji i prijateljsko okruženje, koje uključuje: jačanje i uključivanje osoba s demencijom i njihovih njegovatelja; kampanje o podizanju svijesti o demenciji i umanjenju rizika; demenciji prijatno prijateljsko okruženje; edukacija o demenciji i trening ne zdravstvenog osoblja.
  • Umanjenje rizičnih faktora demencije, što uključuje: upravljanje različitim rizičnim faktorima kroz povezivanje demencije s drugim “ne zaraznim oboljenjima” kroz programe smanjenja rizika i promociju zdravlja; politike i kampanje; te razvoj i realizaciju programa obučavanja zdravstvenog osoblja u smislu dobne, spolne i kulturološke osjetljivosti kao i osjetljivosti prema osobama s invaliditetom, provedbu smanjenja rizika intervencijama koje su usmjerene prema osobi, troškovno efektivnije, održivije i pristupačnije.
  • Dijagnosticiranja demencije, liječenja, njege i podrške, što uključuje: osmišljanje i provedbu zdravstvenih programa koji pokrivaju sva povezana područja u vezi demencije, razvoj radne snage u vezi demencije iz području zdravstvene i socijalne njege; ranu detekciju i dijagnozu demencije; usluge “iz zajednice” u vezi zdravstvene i socijalne njege a koje su osobi usmjerene; pristup anti-dementivima i drugim sredstvima njege.
  • Podrška njegovateljima osoba s demencijom, koja uključuje: provedbu trening programa, usluga za predah njegovatelja i drugih načina podrške njegovateljima; razvoj mehanizama zaštite njegovatelja kroz socijalne pogodnosti, politike i regulative protiv diskriminacije.

Informacije i istraživanje;

  • Istraživanja i inovacije u vezi demencije, što uključuje: identifikaciju, investiranje te  provedbu istraživačkih prioriteta demencije; generiranje novog znanja shodno pronađenim modifikacijama u tretmanu bolesti ili lijeka, efikasne intervencije smanjenja rizika i inovativni modeli njege.
  • Informacijski sustav za demenciju, koji uključuje: razvoj informacijskog i nadzornog sistema za demenciju, pokrivanje ključnih indikatora kao što je prevalenca i incidenca demencije, ekonomski trošak demencije i druge mjere uključene u Global Dementia Observatory.

Stoga, smatramo da je neophodno pristupiti izradi Planova za borbu protiv demencije u svim društvima regije Zapadnog Balkana u koje treba ugraditi gore navedene parametre kako bi osobe pogođene demencijom, njegovatelji i obitelji tih osoba ove regije uspjele ostvariti svoja ljudska prava.

Zahvaljujemo se Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, Alzheimer Disease International i Alzheimer Europe na podršci radu ovog skupa. Zahvaljujemo se i Centru za demenciju Sarajevo na inicijativi ovog sastanka i njegovoj organizaciji. Nadamo se pomoći gore navedenih organizacija u budućim aktivnostima naših društava na području demencije.

Sarajevo, 20.04.2018.

Tags: