Hrvatska udruga za Alzheimerovu bolest

ned., 19. studeni 2017.

Otkrit ćemo Alzheimera i 30 godina prije nego obolimo

http://www.jutarnji.hr/alzheimerova-bolest--otkrit-ce-je-i-30-godina-prije-nego-obolimo/890003/

uto 28.09.2010. 18:41:00

Uspije li se lijekovima zaustaviti pojačana produkcija enzima i pojačati ‘čišćenje’ viška amiloida, to bi mogao biti put i za kroćenje Alzheimera

ZAGREB - “Tko ste vi? Što radite u mom stanu? Tko vam je dao ključeve? Bila su to pitanja koja su me ostavila bez teksta. Najprije sam mislio da me mama zafrkava, a onda sam shvatio - dogodio nam se Alzheimer”, priča nam Marko svoj susret s tom teškom vrstom demencije za koju barem zasad nema lijeka. Ne može se načuditi, jer kaže kako je, istina, majka ponekad zaboravljala neke stvari, ali to nije bilo ništa alarmantno.

Strašna dijagnoza

Gotovo od danas do sutra obitelj se suočila sa strašnom dijagnozom, a ubrzo su shvatili i da majka ne može bez danonoćne skrbi. No, nije Alzheimer samo hrvatski problem jer stanovništvo sve više stari, a demencije su nerijetko sastavni dio toga procesa. Milijuni ljudi godišnje “izgube se u vremenu i prostoru”. Upravo zato farmaceutske tvrtke nastoje što brže doći do lijekova koji bi barem zaustavili proces “odumiranja” mozga.

U toj priči vrlo je važna rana dijagnostika kojom bi se vidjelo nakupljanje neurotoksičnog beta amiloida desetljećima prije nego što dođe do problema s pamćenjem. Nedavno je tvrtka Bayer Schering Pharma prikazala rezultate treće faze ispitivanja Florbetabena koji se pacijentima daje prije PET CT-a koji se veže na beta amiloidne plakove u mozgu. Te se promjene u biti otkrivaju na molekularnoj razini, a pretraga nije invanzivna za pacijente pa se očekuje da bi test mogao biti put za ranu dijagnostiku, poglavito kod onih koji su u obitelji već imali Alzheimerovu demenciju. To bi mogla biti i metoda za praćenje liječenja ako lijekovi čija su ispitivanja u tijeku pokažu da su potencijalno potentni.

Mogući prodor

S nestrpljenjem se očekuju završeci dviju studija 2011. i 2012. Naime, američki Baxter sljedeće bi godine trebao objaviti rezultate liječenja Alzheimerove demencije uz pomoć ljudskog imunoglobulina koji se proizvodi od krvi. Za taj mogući prodor IVIG-a priprema se i hrvatski Imunološki zavod koji ima iskustva u proizvodnji imunoglobulina. No, ova bi metoda liječenja mogla naići na prepreku nedostatka “sirovine”, kao što se to obično događa s preparatima koji su ljudskog porijekla. Terapija je za pacijente duga i mukotrpna jer se daju petodnevne infuzije svaka dva tjedna, i to 70 tjedana i za to je potrebna velika količina preparata.

Zato bi terapija mogla biti vrlo skupa, ali i komplicirana jer IVIG sadrži mješavinu raznih proteina i antitijela, a to može rezultirati raznim neželjenim nuspojavama, smatra prof. dr. Nenad Bogdanović, hrvatski neuroznanstvenik koji radi u švedskom Karolinska institutu i svjetski je poznati stručnjak za Alzheimera.

Kasno otkrivanje

Godine 2012. ili jednu godinu poslije mogli bi se saznati i rezultati ispitivanja drugih lijekova koji bi čistili beta amiloid iz mozga. Dr. Bogdanović kaže kako se radi o tzv. disease modifyng lijekovima koji će zaustaviti prekomjerno stvaranje enzima ili će pojačano čistiti amiloid. Dodaje kako ti lijekovi neće izliječiti uzrok bolesti, ali će zaustaviti njezin brzi razvoj na samom početku. Drugim riječima, kvaliteta života pacijenta značajno će se povećati, što nikako ne znači da će i duže živjeti, naglašava dr. Bogdanović. Jedan od tih lijekova ispituje se i u tri zagrebačke bolnice, i to Vrapču, KB-u Sestara milosrdnica i KBC-u Zagreb.

No, čini se da je osnovni problem svih dosadašnjih pokušaja liječenja Alzheimera upravo kasno otkrivanje, odnosno kad je bolest već uznapredovala. Zbog toga znanstvenici inzistiraju na što ranijem otkrivanju, odnosno dijagnosticiranju u razdoblju kad bolest još nije pokazala svoje pravo lice. Uspije li se lijekovima zaustaviti pojačana produkcija enzima i pojačati “čišćenje” viška amiloida, mogao bi to biti put i za kroćenje Alzheimera. Slikovito, dr. Bogdanović kaže: cilj je čistiti Alzheimer u mozgu “i na ulici, i u kući”!

POTPORA I SAVJETI

Domovi, zašto ne želite uzeti ‘zaboravljive’?

Nakon iskustva s Alzheimerovom demencijom u obitelji, gospođa Mira Dajčić pruža potporu i savjete drugima vodeći Savjetovalište za obitelji s oboljelima od Alzheimera. Ona apelira na domove umirovljenika da primaju takve osobe jer, nažalost, pacijenti trebaju brigu 24 sata, što je u obitelji gotovo nemoguće provesti. “No, nerijetko cijeli teret ipak padne na obitelj pa za njih organiziramo edukacije kako bi se bolje snašli”, kaže M. Dajčić. Inače, Savjetovalište radi na adresi Vlaška 24 u Zagrebu, a svi koji trebaju neki hitni odgovor mogu nazvati: 091/569-16-60.

Tags: Jutarnji list