Medijske novosti o Alzheimerovoj bolesti
2. travnja 2009
Hrvat otkrio bolji način liječenja Alzheimera
U novom broju prestižnog američkog znanstvenog časopisa Cell, hrvatski znanstvenik dr. Dimitri Krainc, profesor neurologije na Sveučilištu Harvard i suradnik na splitskom MedILS-u, objavio je značajno otkriće koje će pomoći u liječenju teških neurodegenerativnih poremećaja poput Alzheimerove, Huntingtonove i Parkinsonove bolesti.
24. veljače 2009
Šest metoda za povećanje mozga i njegove moći
Protivno ranijim uvjerenjima čak i mozak odraslih ljudi i njegova moć mogu se povećati, pokazala su nova istraživanja.
Naime, prema uglednom znanstvenom časopisu Scientific American tjelovježba povećava sposobnosti mozga, među kojima, planiranje, organizaciju i multitasking. Prehrana također ima važnu ulogu u njegovu funkcioniranju, kao i aktivnosti poput slušanja gl…
3. veljače 2009
Alzheimer je dijabetes mozga
Najčešći oblik demencije vjerojatno je povezan s drugom uobičajenom staračkom bolešću – dijabetesom tipa II, tvrde znanstvenici.
19. siječnja 2009
Prof. dr. Nenad Bogdanović: Cijepit ćemo se i protiv demencije
Hoćemo li se jednog dana cijepiti protiv demencije kao protiv ospica ili vodenih kozica, a sve kako bi i u 90. znali vlastito ime ili što smo jučer jeli?
15. studenoga 2008
Alzheimer - uzrokuje li elektromreža u Dalmaciji opasnu bolest?
Iako strani stručnjaci upozoravaju na pogubno djelovanje zračenja iz elektrpostrojenja i dalekovoda, naši znanstvenici smiruju i govore da nema razloga za paniku
3. rujna 2008
Vježbe mogu odgoditi pojavu Alzheimerove bolesti
Redovno vježbanje, poput hodanja, poboljšava pamćenje osoba starijih od 50 godina koje pate od blagog pada mentalnih sposobnosti, prema istraživanju australskih znanstvenika objavljenom u Sjedinjenim Državama.
31. svibnja 2008
Otkrijte imate li Alzheimera
Britanska udruga za Alzheimerovu bolest sastavila je jednostavan test pomoću kojeg svatko može vrlo brzo saznati boluje li od ove neurodegenerativne bolesti.
23. svibnja 2008
Stariji mozak je mudriji
Kad se stariji ljudi u razgovoru ne mogu sjetiti imena neke osobe ili naslova filma, uglavnom misle kako odlaze na kvasinu. Ali sve više znanstvenih istraživanja dokazuje kako je istina upravo obrnuta, piše New York Times.