Hrvatska udruga za Alzheimerovu bolest

sub., 16. veljača 2019.

Jesmo li doista blizu otkrića lijeka protiv Alzheimerove bolesti?

pon 11.02.2019. 17:30:00

920786.jpeg

TPORTAL, 3.2.2019. - Lijekova koji ublažavaju bolest ima, na neke od njih mogu računati i pacijenti u Hrvatskoj, ali onih koji bi bolest u potpunosti izliječili, kao i cjepiva koje bi je spriječilo - nema. Štoviše, i dalje se ne zna pravi uzročnik bolesti pa znanstvenici nabadaju jer nedostaje kompletna slika.

Ako ste krvarili kada ste jutros prali zube, možda biste trebali posjetiti liječnika, upozorio je nedavno New Scientist svoje čitatelje. Razlog je puno dublji i važniji, a dramatične posljedice krvarenja mogle bi se osjetiti godinama, čak desetljećima kasnije. Naime, znanstvenici vjeruju da su u Porphyromonas gingivalisu, bakteriji koja uzrokuje kroničnu upalu desni, možda pronašli uzročnike Alzheimerove bolesti.

Dakako, to ne znači da će svi ti milijuni s gingivitisom dobiti Alzheimera, ali bi najavljeno otkriće lijeka za kroničnu upalu desni moglo ublažiti, pa čak i zaustaviti posljedice bolesti. Dapače, možda bi se od tog lijeka moglo proizvesti i cjepivo?

Gotovo sva klinička ispitivanja doživjela su neuspjeh

Zvuči predobro da bi bilo istinito. Svako malo rezultati nekog preliminarnog ispitivanja uliju novu nadu da se lijek koji će promijeniti tijek bolesti nalazi odmah iza ugla.

'Znanstvenici na pragu otkrića lijeka za Alzheimera i druge degenerativne bolesti mozga!', 'Nada za oboljele: Alzheimerova se bolest može kontrolirati uz moždani implantat!', 'Japanski i australski znanstvenici razvili krvni test kojim se bolest može detektirati prije pojave prvih simptoma!', 'Trijumf suvremene medicine: test očiju koji otkriva Alzheimerovu bolest!'... Sve su to naslovi koji se svako malo pojave u medijima.

Rješenja se ponekad traže i izvan laboratorija: cejlonski cimet za zaštitu od Alzheimerove bolesti! Batat, čudesna biljka koja se preporučuje i osobama s Alzheimerovom bolešću...

Ipak, provjerite li nekoliko mjeseci kasnije, o obećavajućem lijeku nećete više naći ni slova, osim možda kratke priče o još jednom neuspjelom eksperimentu. Podaci su neumoljivi: gotovo sva klinička ispitivanja novih lijekova za borbu protiv Alzheimerove bolesti doživjela su neuspjeh. Brojke govore za sebe: nijedan od 123 lijeka razvijena između 1998. i 2014. nije preskočio sve prepreke.

'Otarasite se plaka i riješit ćete se bolesti'

Lijekova koji ublažavaju bolest ima, na neke od njih mogu računati i pacijenti u Hrvatskoj, ali onih koji bi bolest u potpunosti izliječili, kao ni cjepiva koje bi je spriječilo - nema. Štoviše, i dalje se ne zna pravi uzročnik. Kronične degenerativne bolesti su kompleksne pa znanstvenici nabadaju. Često se ne zna ni što je uzrok, a što posljedica. Nedostaje kompletna slika.

Faktori rizika

Nije sve u genetici, ima nečeg i u načinu života

Istraživači demencije s Instituta za socijalnu medicinu, medicinu rada i javno zdravstvo Sveučilišta u Leipzigu izračunali su da je trećina pacijenata oboljela od Alzheimerove bolesti zbog posljedica faktora rizika kao što su visoki tlak, pretilost i šećerna bolest.

Rezultati istraživanja navode da je za 30 posto slučajeva Alzheimerove bolesti odgovorno sedam faktora životnog stila: visoki krvni tlak, prekomjerna težina u srednjoj životnoj dobi, šećerna bolest, depresija, tjelesna neaktivnost, pušenje, pa čak i niži stupanj obrazovanja.

 

Većina suvremenih istraživanja usredotočila se na beta amiloide, ljepljive plakove koje je Alois Alzheimer pronašao prije više od jednog stoljeća u mozgu ljudi koji su umrli od ove demencije. Smatralo se kako ovi plakovi uništavaju moždane stanice koje u sebi nose mentalne funkcije i vitalne uspomene. Otarasite se plaka i riješit ćete se bolesti, bila je glavna mantra među znanstvenicima.

Međutim, sve više otkrića sugerira da beta amiloid možda nije cijela priča. Posmrtna ispitivanja pokazala su goleme nakupine beta amiloida i kod oboljelih od Alzheimera, ali i kod ljudi s izvanrednim uspomenama. Pokazala su također da uklanjanje proteinskog plaka doista popravlja kognitivno funkcioniranje mozga, ali mišjeg, ne i ljudskog.

A što ako su plakovi simptom, a ne uzrok?

Novija istraživanja pokazala su da mnogi ljudi s talozima proteina na mozgu nisu nužno dementni, kao i da prčkanje istraživača po proteinima u pokušaju da se nađe lijek ne daje rezultate. S druge strane, sve je više dokaza da se proteini nakupljaju na mozgu kako bi ga obranili od - bakterija, i to istih onih bakterija koje uzrokuju upalu desni.

 

Prva je na tom tragu objašnjenja bolesti bila neurobiologinja Ruth Itzhaki sa Sveučilišta u Manchesteru tvrdeći da virus koji uzrokuje herpes na usnama ozbiljno oštećuje i mozak.

Prof.dr.sc. Goran Šimić, voditelj Laboratorija za razvojnu neuropatologiju pri Hrvatskom institutu za istraživanje mozga, spominje i rad Roberta Moira, neurologa s Harvarda, koji je otkrio da je beta amiloidni protein povezan s Alzheimerovim plakom moćan antimikrobni peptid, možda čak 'prirodni antibiotik' koji ljudski imunološki sustav stvara za borbu protiv bakterija, virusa, gljivica i drugih patogena.

Moirov mentor Rudolph E. Tanzi, ugledni znanstvenik i klavijaturist Aerosmitha, pokazao je pak da beta amiloidni proteini, isti oni koji tvore plakove u mozgu osoba s Alzheimerovom bolešću, zarobljavaju čestice virusa herpesa i tako sprečavaju oštećenje mozga.

Ima li osobna higijena veze s bolešću?

Šimić podsjeća da je nedavno u časopisu Nature izašao rad koji pokazuje da su se neki retrovirusi ugradili u naš genom i tako postali dio ljudskog imunološkog sustava. Potvrđeno je da se amiloid luči kako bi spriječio i moždani udar, o čemu je profesor Šimić govorio na kongresu o Alzheimerovoj bolesti u Novigradu krajem prošle godine.

Vraćamo se na članak iz New Scientista i pitamo ga prijeti li nam doista opasnost od upale desni?

'Prenategnuto je mišljenje da onaj koji pere zube neće dobiti Alzheimer. Teško je reći što je tu uzrok, a što posljedica. Kad si dementan, zanemaruješ vlastito tijelo, manje se peru i zubi pa vidiš upale desni i bakterije koje prođu u mozak', kaže Šimić te smatra da članak u New Scientistu ne bi prošao da su recenzenti bili stroži. 'Rezultati su OK, ali je interpretacija upitna.'

Problem je i u tome što se prvi znakovi bolesti ukažu dosta kasno.

'Bolest se razvija 30, 40 godina. Postoji 300 hipoteza, puno je teorija, ali još se ne zna o čemu je riječ', zaključuje Šimić.

Nešto se čudno događa

Sumnjate u Alzheimerovu bolest? Evo kome se treba obratiti

Alzheimerova bolest kronična je degenerativna bolest i najčešći uzrok demencije u ljudi starije dobi. Najnovije znanstvene procjene govore da bi do 2020. u svijetu moglo biti 43 milijuna, do 2040. godine čak 81 milijun, a do 2050. i više od 115 milijuna oboljelih od demencije.  

Osobi s demencijom potrebna je liječnička pomoć, zato je pravi put krenuti od liječnika opće/obiteljske medicine i opisati mu promjene u svakodnevnom ponašanju. Pregled i dijagnostiku radi neurolog.

Informacije i savjete o Alzheimerovoj bolesti i demenciji možete dobiti u Hrvatskoj udruzi za Alzheimerovu bolest u Zagrebu, Vlaška 24/1, na telefonskim brojevima 091/ 4004 138 i 091/ 569 1660 radnim danom od 12 do 16 sati ili im pišite na alzheimer@xnet.

Od amiloidnih plakova do tau proteina

Članak iz New Scientista nije uzbudio ni prof. dr. sc. Ninoslava Mimicu, voditelja Referentnog centra Ministarstva zdravstva za Alzheimerovu bolest i psihijatriju starije životne dobi. 'Nije se dogodilo ništa dramatično. Svako malo pojave se nova istraživanja i teorije, a ova je samo jedna od njih.'

Da Alzheimerova bolest nastaje kao imunološki proces, samo je jedna od nikad potvrđenih mogućnosti i zasad nema utjecaja na liječenje, kaže Mimica. Hoće li imati u budućnosti, tek će se vidjeti.

DyL0BcgWwAAKqOm.jpg

'Prvo se govorilo o amiloidnim plakovima, sad se spominju tau proteini', nabraja Mimica neke moguće uzročnike bolesti. 'Neki vjeruju u jedno, neki u drugo. Postoje različite teorije, ali još se ne zna zašto nastaje bolest. To je tek dio mozaika u traganju za uzročnicima bolesti, od virusnih do bakterijskih. Neki su ih nalazili u crijevima, neki u gingivama', kaže Mimica. U svemu tome samo se jedno zna - proteini se doista nakupljaju u mozgu.

Ima li lijeka? Posljednje istraživanje ipak budi nadu...

'Eksperiment je ipak obavljen na miševima. Pitanje je koliko je to primjenjivo na ljude', skeptičan je Mimica.

U svijetu postoji pet lijekova, tri su dostupna u Hrvatskoj

Protiv teške bolesti moramo se dakle boriti onime što imamo. U svijetu se trenutno prepisuje terapija s pet lijekova koje je odobrila američka Agencija za hranu i lijekove. Ti su lijekovi pokazali da mogu poboljšati stanje pacijenta i usporiti tijek bolesti.

'To je važno. Ako lijek počnete davati u početnoj fazi bolesti, produžit ćete oboljelom život za dvije-tri godine, a to je važno za kvalitetu života, kako oboljelog tako i njegove obitelji', kaže Mimica i upozorava da se tri od pet dementiva propisuju i kod nas, ali se nažalost nalaze na B-listi lijekova.

'Bitno je da budu na A-listi. To je naš sljedeći cilj, da se lijekovi dobivaju bez nadoplate', ustrajan je Mimica.

A dok se čeka spasonosni lijek protiv Alzheimerove bolesti, što nam je činiti? Možemo li si sami nekako pomoći? Za početak, trebamo uraditi ono što možemo kako bismo smanjili rizik od bolesti.

'Hodanje, umjerena fizička aktivnost i prehrana su najvažniji', ističe Mimica.

Ako ne znate što ćete, javite se u Vrapče

Rizik se povećava nakon 65. godine života, odlaskom u mirovinu, kad se smanjuje naša tjelesna i duhovna aktivnost. Svakih pet godina taj rizik raste dodatnih deset posto. U najstarijoj populaciji zapravo svaki drugi ima makar blagi oblik demencije. No jednako je važno da ga svaki drugi nema. U čemu je razlika? 'U zdravom i punom životu', ističe Mimica i poziva sve ljude da se za sva pitanja slobodno jave u Referentni centar u Vrapče. Tamo će im rado pomoći savjetom i zatreba li, otkriti bolest u ranoj fazi.

A mi za to vrijeme počnimo živjeti zdravo: hodajmo, krećimo se i pazimo što jedemo. To je najviše što zasad možemo učiniti.

Tags: