Hrvatska udruga za Alzheimerovu bolest

sri., 28. lipanj 2017.

Imate li Alzheimera? Riješite test i saznajte to na vrijeme...

uto 21.03.2017. 16:55:00

Alz-disease.jpeg
24 sata, 21-3-2017, autor:
 
Svake godine u Hrvatskoj od Alzheimerove bolesti oboli oko 11.000 novih ljudi. Naučite prepoznati prve znakove ove podmukle bolesti i provjerite trebate li potražiti pomoć liječnika

- Prema statističkim podacima i procjenama Svjetske zdravstvene organizacije, 10%  populacije starije od 65 godina obolijeva od Alzheimerove bolesti, što znači da u Hrvatskoj trenutno boluje preko 86.000 ljudi, a novooboljelih je godišnje oko 11.000, kaže dr. Sanja Klaić Grotić, liječnica obiteljske medicine u zagrebačkoj ambulanti na Peščenici, inače članica Hrvatske udruge za Alzheimerovu bolest (HUAB).

Dodaje kako lijek za liječenje Alzheimerove bolesti trenutno ne postoji, ali postoje lijekovi koji usporavaju razvoj simptoma i poboljšavaju kvalitetu života u obitelji i zajednici. 

- Zbog toga je važno rano prepoznati i dijagnosticirati Alzheimerovu bolest, kako bi se ti lijekovi čim ranije počeli koristiti, ističe naša sugovornica. Čimbenici rizika za nastanak Alzheimer demencije su: životna dob iznad 65 godina, ženski spol, pozitivna obiteljska anamneza, traume glave (čak i one iz djetinjstva), pušenje, debljina i dijabetes.

- Alzheimerova bolest je kronična progresivna degenerativna bolest mozga i najčešće se javlja iza 65 godine života. Smatra se da prve promjene na mozgu nastaju i 10-tak godina prije pojave prvih simptoma, a to je gubitak  epizodnog pamćenja, ili  zaboravljivost. Naravno, nije svaka zaboravljivost znak Alzheimera: U stresnom načinu života često se događa da zaboravimo gdje smo stavili  ključeve, ili mobitel, ali ako se toga brzo sjetimo, to ne predstavlja kognitivni problem.

Međutim, ako ne možemo rekonstruirati prethodno kretanje, to upućuje na moguću Alzheimerovu bolest. Ako se zaboravi ime glumca u filmu, to nije problem, ali ako se zaboravi ime bliske  osobe to može upućivati na bolest. Nadalje, ako se zaboravi pin bankovne kartice, ali ga se osoba naknadno sjeti, to ne predstavlja problem, no ako netko ne zna za što kartica uopće služi, to upućuje na kognitivni problem, pojašnjava naša sugovornica.

Dobro je, dodaje, upoznati se s 10 znakova koji u svakidašnjem životu koji mogu upućivati na Alzheimerovu bolest – možemo ih vidjeti na plakatu koji je nastao u suradnji Hrvatske udruge za Alzheimerovu bolest i Ureda za zdravstvo grada Zagreba, kao edukativni materijal za edukaciju zdravstvenih djelatnika u domovima zdravlja. 

10 znakova koji mogu upućivati na Alzheimerovu bolest

 

 
- Liječnik obiteljske medicine treba biti osoba koja će otkrivati oboljele od Alzheimerove bolesti. To može samo uz pomoć samih oboljelih ili članova njihovih obitelji, koji će mu bez straha, srama ili stigme ukazati na simptome. Liječnik započinje s dijagnostičkom obradom koja se sastoji od laboratorijskih pretraga, neurološkog pregleda te CT ili MR mozga. Tim pretragama isključuju se druge neurološke bolesti koje mogu imati iste ili slične simptome. Istovremeno potrebno je učini i kognitivno testiranje. Najjednostavniji su mini mental test/ MMSE/ i mini-cog test, kaže dr. Sanja Klaić Grotić.

Dijagnozu Alzheimerove bolesti postavlja specijalist neurolog, koji pacijentu može odrediti lijekove iz dvije grupe. Najpoznatiji lijek je memantin, koji se pokazao učinkovit i u uznapredovaloj fazi bolesti, ističe naša sugovornica. Inače, lijekovi za Alzheimerovu bolesti nalaze se na B listi lijekova HZZO-a i za oboljele dostupni su uz nadoplatu.

Kako se od početka bolesti pojavljaju i nekognitivni simptomi – promjena ponašanja, raspoloženja i osobnosti – važnu ulogu tijekom svih godina bolesti imaju i psihijatri, koji će u terapiju uvoditi određene psihofarmaka ovisno o simptomima i fazi bolesti. U multidisciplinarnom pristupu oboljelima neizbježnu ulogu imaju i patronažne sestre i socijalni radnici na terenu, te kućna njega u zadnjoj fazi bolesti.

Tri faze Alzheimerove bolesti

Od trenutka kad se bolest dijagnosticira, pa do smrti oboljeloga prođe u prosjeku između 8 i 11 godina.

U prvoj fazi  bolesti: javlja se zaboravljivost povezana s  otežanim pamćenjem nedavnih događaja. Oboljeli, na primjer, ne zna odgovoriti na jednostavna pitanja: što je pojeo za doručak,  je li uopće doručkovao, jesu li ga dan ranije posjetili prijatelji, ili unuci. Javljaju se i poteškoće u izvršavanju svakodnevnih aktivnosti, poput loše skuhanog ručka zbog zaboravljenih namirnica ili neadekvatne uporabe kućanskih aparata.

Dolazi do vremenske dezorijentacije i nepoimanja dana u tjednu ili godišnjeg doba, te do nesnalaženja s novcem i financijama. Oboljeli su u toj fazi svjesni da se dešavaju neobične promjene u njihovom svakodnevnom funkcioniranju, te pokušavaju to prikriti čak i od bližnjih. Povlače se u sebe, uz osjećaj usamljenosti, a kako dolazi do promjene osobnosti znaju biti sumnjičavi i potišteni te često razviju depresiju.

U drugoj fazi bolesti: oboljela osoba više ne može samostalno funkcionirati te joj je potrebna pomoć kod obavljanja osobne higijene, prehrane, održavanja čistoće doma i vođenja kućnih financija. Često  dolazi do promjena ponašanja koje se manifestiraju kao nemir, agresivnost, vidne ili slušne halucinacije, sumanute ideje i to zna biti vrlo bolno za članove obitelji.

U  trećoj fazi bolesti: uz potpuno propadanje mentalnih funkcija, kada se oboljela osoba više ničega ne sjeća, a često ne zna ni govoriti, dolazi i do potpune fizičke nesposobnosti. Ne može hodati, niti se samostalno hraniti i potpuno je ovisna o tuđoj pomoći.

- Nakon postavljanja dijagnoze važno je ustrajati u potpori oboljelom da što duže ostane aktivan u svakodnevnim životnim aktivnostima i u  poznatom okolišu. Oboljeli su dio naših obitelji, možda majke, očevi, tete, djedovi, koji su nam pružili ljubav, odgoj i životnu spoznaju i sada im tu ljubav trebamo vratiti svojom brigom i pažnjom. Tek kad zbog tijeka bolesti  oboljeli postanu opasni za sebe ili svoju okolinu, npr. zaboravljanje gašenja plina u kuhinji ili neshvaćanje razlike između prozora i vrata, treba razmišljati o smještaju o ustanovu, ističe dr. Klaić Grotić.

Može li se Alzheimer prevenirati?

- Kaže se da – što je zdravo za srce zdravo je i za mozak. Preventivne mjere kojima možemo umanjit rizik za nasatanak Alzheimerove bolesti jesu: prestanak pušenja, smanjenje šećera i masnoća u krvi,  mediteranski način prehrane, svakodnevna fizička aktivnost, kao na primjer hodanje, dobar san koji odmara mozak, te kognitivni trening u vidu rješavanja križaljki, ručnog zbrajanja računa, igranje društvenih igara, učenje novih pojmova ili učenje jezika i slično, ističe dr. Sanja Klaić Grotić.

Što može Hrvatska udruga za Alzheimerovu bolest?

Oboljeli i članovi njihovih obitelji mogu se javiti u Hrvatsku udrugu za Alzheimerovu bolest, gdje ih članovi udruge mogu educirati o fazama bolesti, o opterećenju njegovatelja, o potrebi oblikovanja adekvatnog okloliša, o financijskim posljedicama te pravima oboljelog u socioekonomskom sustavu.

Udruga provodi individualna i grupna savjetovanja oboljelih i njihovih obitelji, edukaciju zdravstvenih djelatnika u domovima zdravlja i domovima za starije i nemoćne, edukaciju učenika u zdravstvenim školama, pruža psihološku pomoć formalnim i neformalnim njegovateljima, daje pravne savjete, te organizira održavanje Alzheimer Cafea.

Mini test za procjenu mentalnog stanja

1. Orijentacija (1 bod za svaki točan odgovor)
-koliko je sati?
- koji je datum?
- koji je dan?
- koji je mjesec?
- koja je godina?
(ukupno 5 bodova)
koji je naziv?
- odjela, 
- bolnice, 
- okruga, 
- grada, 
- države
(ukupno 5 bodova)

2. Prepoznavanje
imenovati tri predmeta koja se pokažu (npr. olovka, sat, ključ). Ocjena 1 do 3 boda ovisno o točnosti ponavljanja. Ponoviti nazive dok ih osoba ne ponovi točno, zbog kasnijeg utvrđivanja pamćenja. Ocjenjuje se samo prvi pokušaj.
(ukupno 3 boda)

3. Pozornost i računanje
od osobe se traži da oduzima 7 od 100, te da od dobivenog rezultata ponovo oduzima 7, ukupno 5 puta do brojke 65. Svaki točan odgovor ocjenjuje se 1 bodom. Moguće je zatražiti i da unatrag čita zamišljenu riječ od pet slova, npr: MOZAK - KAZOM i za svako točno slovo ocjenjuje se 1 bod
(ukupno 5 bodova)

4. Pamćenje
ponoviti ranije imenovana tri predmeta koja su korištena u ispitivanju prepoznavanja. Jedan bod za svaki točan odgovor.
(ukupno 3 boda)

5. Govor
- jedan bod za točno imenovanje svakog od dva objekta (npr. čekić i stol)
(ukupno 2 boda)
- jedan bod za točno ponavljanje, npr. “ne tako ili ako”
(ukupno 1 bod)

- tri boda ako su točno izvedena tri stupnja zapovijedi, npr. “uzmite komad papira u desnu ruku, presavinite ga na polovicu i stavite na stol!”
(ukupno 3 boda)
- jedan bod ako je točno izvedena pisana zapovijed: “Zatvorite oči!”
(ukupno 1 bod)
- zatražiti od osobe da napiše rečenicu. Ocjenjuje se 1 bodom ako rečenica ima značenje, glagol i subjekt.
(ukupno 1 bod)
- vidnoprostorni test – tražiti osobu da prekopira jednostavan dvodimenzionalni lik sa crteža
(ukupno 1 bod)
Sveukupno 30 bodova – potražite savjet liječnika ako osoba zabilježi manje od 25 bodova

Tags: