ZAGREB - Ljudi koji su često pod stresom ili u depresiji mogu imati problema s pamćenjem, što može biti i prvi predznak za Alzheimerovu bolest, kaže se u američkom istraživanju objavljenom početkom ovog tjedna.

U njemu se ističe da česta tjeskoba i depresija do 40 puta češće razvija slabljenje spoznajnih mogućnosti u sličnoj formi kao kad se memorija gubi u prelaznom periodu između normalnog starenja i demencije.

"To se ne događa kod svakog gubljenja pamćenja, ali mi smo utvrdili da kod nekih osoba dolazi do promjena na mozgu koje asociraju na Alzheimerovu bolest", rekao je Robert Wilson sa Sveučilišnog medicinskog centra u Chicagu.

Wilsonove studije su pokazale da osobe koje su sklonije tjeskobi ili duševnoj boli češće razvijaju Alzheimerovu bolest od svojih bezbrižnih kolega. "Vidjeli smo da je kronična tjeskoba nerijetko povezana s prvim kliničkim znacima Alzheimerove bolesti, kaže Wilson.

Dodaje da ljudi sa srednje smanjenom kongnitivnom sposobnošću imaju problema sa zapamćivanjem činjenica, ali to nije statistički značajna onesposobljenost za pamćenje. Ne razviju svi takvi ljudi Alzheimer ali njih od 10 do 15 posto se razboli.

Wilson i njegovi kolege analizirali su u dvije velike studije 1256 starijih osoba koje u početku nisu imale problema s memorijom. Poslije 12 godine praćenja 482 osobe imale su srednje razvijene kognitivne teškoće. Pokazalo se da su isti bili depresivni.

Ta činjenica pomogla je da se prepoznaju ljudi koji imaju više takvih karakteristika od ostalih. "To nije mjerilo stresa, ali je odgovor na stres", kaže Wilson. Zadnja istraživanja sugeriraju da kronični stres značajno utječe na mozak i to na onaj dio koji je odgovoran za memoriju.

Premda sve još nije potpuno jasno, ipak bi ova istraživanja mogla potaknuti rani tretman i antistresne vježbe ili pak terapiju lijekovima protiv depresije. "Otvorio sam novi put u ranoj strategiji protiv simptoma Alzheimerove bolesti", zaključuje Wilson govoreći o svojim studijama.

Neurolozi i psihijatri suglasni su da dugotrajna izloženost stresu može biti podloga za brojne zdravstvene teškoće kako psihičke tako i fizičke pa bez obzira na Wilsonove studije borba protiv stresa trebala bi biti dio javnozdravstvene preventivne strategije. Dakako, ne samo zbog boljeg pamćenja, nego i zbog bolje kvalitete života, kažu stručnjaci.   

Goranka Jureško