Trebamo uvesti ranu dijagnostiku Alzheimerove bolesti
http://www.jutarnji.hr/trebamo-uvesti-ranu-dijagnostiku-alzheimerove-bolesti/308260/sri 02.09.2009. 18:26:00
Kada je počela zaboravljati recentne događaje, jedna nam se gospođa požalila kako su joj svi govorili da rješava križaljke i da će joj biti bolje. No, žena je dobro rješavala križaljke, ali nije više mogla skuhati ručak jer bi zaboravila gdje je ostavila namirnice. To je tipičan slučaj Alzheimerove bolesti - ispričao je dr. Goran Šimić, neuroznanstvenik s Hrvatskog instituta za istaživanje mozga i dopredsjednik Hrvatske udruge za Alzheimerovu bolest. Od toga neizlječivog neurološkog oboljenja u svijetu boluje oko 24 milijuna ljudi dok se u Hrvatskoj broj oboljelih procjenjuje na najmanje 32.000. Neke procjene govore o 70.000 do 80.000 oboljelih.
Uočene prve promjene
U Hrvatskoj na listi HZZO-a nema ni jednoga antidementika na listi, pa članovi obitelji oboljelih često idu u Brežice. Naime, četiri od pet antidementika registrirani su u Sloveniji. Kod nas je prije pet-šest godina bio registriran jedan antidementik koji je stajao više od tisuću kuna. No, lijek je nakon mjesec dana povučen s liste - ispričao je Šimić. Na poziv glavnog urednika uglednog britanskog časopisa “Neuropathology and Applied Neurobiology”, dr. Šimić nedavno je objavio tzv “anotation article” (članak koji govori o iznimno važnim temama) pod naslovom “Počinje li Alzheimerova bolest u moždanom deblu”.
- Mi smo analizirali uzorke tzv. tau proteina, čije je nakupljanje povezano s Alzheimerovom bolešću, uzetih iz likvora, odnosno moždane tekućine pacijenta, neuro-psihološke podatke i povijesti bolesti pacijenata. Analizirali smo i uzorke mozga nekih pacijenata koje smo dobili nakon obdukcije. Uočili smo da se prve degenerativne promjene opažaju na moždanom deblu, a tek onda na moždanom korteksu. Ovo zapažanje iz temelja mijenja pogled na nastanak Alzheimerove bolesti, jer potvrđuje i daje patološki supstrat kliničkim zapažanjima da se tzv. nekognitivni simptomi, kao što su poremećaji raspoloženja, emocionalnog doživljavanja, apetita, sna, konfuzija, agitacija i depresivnost u većine bolesnika javljaju u prosjeku 2 do 3 godine prije kognitivnih promjena za koje su odgovorna oštećenja moždane kore - pojasnio je dr. Šimić, naglasivši da je upravo objavljena i brazilsko-njemačka studija na 118 pacijenata koja je potvrdila da se najranije neuropatološke promjene, karakteristične za Alzheimerovu bolest, opažaju upravo na moždanom deblu.
Reagan, Heston, Ravel
Da nešto nije u redu s moždanom korom može se ustanoviti već pomoću tzv. mini mental testa pomoću kojega se, među ostalim, određuje orijentacija, registracija, pozornost, računanje i kratkoročno pamćenje. - Ako pacijent ne zna gdje se nalazi ili ima problema s datumom ili godišnjim dobom, onda je to siguran znak da se u moždanoj kori zbivaju neurodegenerativne promjene. Zahvaljujući analizi bioloških markera u likvoru, koji se vadi punkcijom kralježnice, danas se s velikom točnošću može dijagnosticirati Alzheimerova bolest i prije nego se pokažu prvi klinički simptomi. Mi smo na Institutu za mozak među prvima u svijetu prije nekoliko godina počeli raditi analizu uzoraka likvora, ali u znanstvene svrhe. Naime, u Hrvatskoj se još ne radi rana dijagnostika Alzheimerove bolesti pomoću analize biomarkera u likvoru za sve bolesnike sa sumnjom na ovu bolest - rekao je Goran Šimić.
Iako je poznata još od vremena starih Grka, Alzheimerovu bolest prvi je 1906. godine u medicinskoj literaturi opisao Alois Alzheimer prema kojemu je dobila ime. Svijest o tom neizlječivom počela je jačati kada se doznalo da su neke poznate osobe poput kompozitora Maurice Ravela, bivšeg američkog predsjednika Ronalda Reagana, glumaca Rite Heyworth i Charlesa Hestona te naše Zdravke Krstulović bolovale i preminule od Alzheimerove bolesti.
Cijena duljeg života
- U našoj udruzi za oboljele od Alzheimerove bolesti mnogo je članova obitelji oboljelih, ali su za potrebe snimanja filma koji služi za edukaciju njegovatelja samo rijetki pristali izaći u javnost. No, mislim da je važno da se o toj bolesti govori u javnosti jer će broj oboljelih učestalo rasti. Naime, ova bolest je povezana s patološkim procesima starenja i budući da se čovjekov životni vijek produljuje, broj oboljelih će se značajno povećavati. Tako se predviđa da će do 2040. godine u svijetu biti više od 80 milijuna ljudi oboljelih - naglasio je Šimić. Razvoj Alzheimerove bolesti traje više od 20 godina, a u većini slučajeva bolest se manifestira nakon 65. godine života. Zanimljivo je, međutim, da nakon 85. godine učestalost bolesti više ne raste. U slučajevima obiteljskog oblika Alzheimerove bolesti prvi se simptomi mogu opaziti već u kasnim tridesetim i ranim četrdesetim godinama dok je dosad najmlađi pacijent u svijetu imao 28 godina. Bolest je neizlječiva, a u većini slučajeva od pojave prvih simptoma do fatalnog ishoda prođe između četiri i osam godina.
Važni su i antidementici
- Danas se sa sigurnošću može reći da ima mnogo molekularnih uzroka Alzheimerove bolesti. Naime, djelovanje na nekoliko ključnih proteina, povezanih s nastankom bolesti, može doći s različitih strana. Neke klinike već imaju podjelu na pet podvrsti bolesti ovisno o tome koji je slijed događaja na molekularno-biološkoj razini doveo do oboljenja - pojasnio je dr. Šimić. Iako je bolest neizlječiva, postoji nekoliko lijekova iz skupine antidementika koji znatno mogu usporiti njezin tijek te poboljšati kvalitetu života pacijenta.
- U Hrvatskoj na listi HZZO-a nema ni jednoga antidementika na listi, pa članovi obitelji oboljelih često idu u Brežice. Naime, četiri od pet antidementika registrirani su u Sloveniji. Kod nas je prije pet-šest godina bio registriran jedan antidementik koji je stajao više od tisuću kuna. No, lijek je nakon mjesec dana povučen s liste - ispričao je Šimić.
Naš sugovornik smatra da bi u Hrvatskoj svakako trebalo registirati neke od antidementika koji bi se zatim prepisivali pacijentima s dijagnosticiranom Alzheimerovom bolešću.
- Mislim da je kod nas nužno uspostaviti i ranu dijagnostiku bolesti pomoću analize markera iz likvora što mi na Instititu za mozak sad već rutinski obavljamo. Oni pacijenti kojima je bolest registrirana u ranoj fazi mogli bi uz tretman antidementicima uvelike usporiti tijek oboljenja i živjeti kvalitetnije - rekao je dr. Šimić, naglasivši da će se o najnovijim spoznajama o Alzheimerovoj bolesti govoriti na Trećem hrvatskom kongresu neuroznanosti koji će se od 24. do 26. rujna održati u Zadru.
Prepoznavanje prvih simptoma
Među prvim simptomima ove bolesti može biti nemogućnost prisjećanja prave riječi. Govorite sve što ima veze s tom riječju, ali se ne možete sjetiti pravog naziva. Primjerice, ne možete se sjetiti da se vaš suprug zove Mario, kažete kad ste vjenčali, da imate dvoje djece. Imali smo pacijenta koji dugo nije bio prepoznat kao oboljeli od Alzheimera jer se uvijek izvlačio na humor i razne dosjetke - ispričao je Goran Šimić, naglasivši da je među prvim simptomima i gubitak matematičkih sposobnosti. - Pacijenti ne mogu voditi evidenciju o trošenju novca. Često se događa da škrte osobe iznenada postanu darežljive i obrnuto. Osoba u ranom stadiju bolesti često se osjeća izgubljeno i smeteno u sumrak, a žali se i na nesanicu te gubitak apetita.
Mini test za procjenu mentalnog stanja
Test provodi liječnik s pacijentom, no možete njime testirati sebe ili svoje bližnje.
ORIJENTACIJA
1. Koja je: (godina), (godišnje doba), (datum), (dan), (mjesec)?
Maksimalni broj bodova (5)
REGISTRACIJA
2. Gdje ste: (država), (županija), (grad), (adresa), (kat)?
Maksimalni broj bodova (5)
3. Osobi koju ispitujete imenujte tri objekta tako da svaki izgovarate jednu sekundu, jasno i razgovjetno. Zatim osobu pitajte da ponovi sva tri. Za svaki točan odgovor dobiva 1 bod. Ako ne kaže točno, ponavljajte sve dok ne nauči sva tri.
Maksimalan broj bodova (3)
POZORNOST I RAČUNANJE
4. Recite osobi da počne računati unazad oduzimajući po 7. Recite mu da počne s brojom 100 tako da oduzima 7. Zaustavite nakon 5 oduzimanja (93, 86, 79, 72, 65).
Maksimalan broj bodova (5)
PRISJEĆANJE
5. Recite pacijentu tri riječi, primjerice - jabuka, knjiga, leptir. Zatim nakon tri do pet minuta tražite tražite da ponovi riječi.
Maksimalni broj bodova ( 3)
JEZIK i GOVOR
Imenovanje. Držite u ruci olovku i sat te pitajte pacijenta da imenuje predmete.
Maksimalni broj bodova bodova (2)
Ponavljanje: Nema, Ako, Ali
Maksimalni broj bodova bodova (1)
Izvođenje naredbe iz 3. dijela
1. Uzmite papir desnom rukom
2. Presavinite ga
3. Vratite ga na stol
Maksimalni broj bodova ( 3)
ČITANJE I IZVRŠENJE NAREDBE
Naredba: Zatvorite oči.
Maksimalni broj bodova bodova (1)
Pisanje rečenice. Recite pacijentu da napiše rečenicu
Maksimalni broj bodova bodova (1)
Kopiranje geometrijskog oblika
Pokažite osobi papir s dvodimenzionalnim likom i tražite da ga kopira
Maksimalni broj bodova bodova (1)
Osoba koja na ovom testu ima manje od 28 bodova trebala bi posjetiti liječnika.
Tanja Rudež