Ugledni znanstveno-popularni mjesečnik Scientific American nedavno je objavio poseban izvještaj o 10 tretmana koji najviše obećavaju u liječenju najvećih zdravstvenih problema današnjice.

Razmatrajući sadašnja dostignuća u liječenju mnogih bolesti uključujući i dijabetes, Alzheimerovu bolest, rak pluća, AIDS, ali i pušenje, kao uzročnik smrti koji se može prevenirati, urednici Scientific Americana izabrali su nove terapije i lijekove koji su još u fazi kliničkih ispitivanja. Scientific American smatra da bi tih 10 tretmana moglo u idućih nekoliko godina znatno utjecati na zdravlje i blagostanje cjelokupnog čovječanstva.

1. Alzheimerova bolest

Danas u svijetu od Alzheimerove bolesti boluje 24 milijuna ljudi. Budući da se životni vijek znatno produljuje, ta će brojka i dalje rasti. Alzheimerova bolest teško je neurodegenerativno oboljenje. Počinje slabljenjem pamćenja i gubitkom bliskih sjećanja, dok se u završnoj fazi bolesnik više ne može brinuti sam o sebi. Dosad nije bilo učinkovitog lijeka, ali u tijeku je razvoj nove generacije medikamenata koji su ciljani na korijene same bolesti. Među tim lijekovima najbliži primjeni je Alzhemed, proizvođača Neurochema, koji je sada u završnici treće faze kliničkih istraživanja. Alzhemed djeluje na beta amiloid, proteinski fragment za koji znanstvenici vjeruju da je glavni uzrok Alzheimerove bolesti. Taj lijek blokira beta amiloid od stvaranja abnormalnih nakupina u mozgu koje su povezane s bolešću. Među obećavajućim lijekovima koji ciljaju na beta amiloid su i Flurizan, tvrtke Myriad Genetics, i cjepivo AAB-001, tvrtke Elan.

2. Dijabetes

Umjesto injekcija inzulina, pacijenti bi uskoro mogli imati na raspolaganju terapiju u sklopu koje se šećer u krvi regulira inhalacijom inzulina. Tvrtka MannKind razvila je inhalacijski sistem (Technosphere Insulin System) koji oslobađa inhalirajuće spužvaste mikročestice obložene inzulinom. Za razliku od injekcija, inhalacijski se sistem zasniva na individulanim molekulama inzulina. To, prema riječima Petera Richardsona, znanstvenog direktora tvrtke MannKInd, omogućuje da inzulin brže djeluje te učinkovitije regulira šećer u krvi. Inzulinski inhalacijski sistem sada je u trećoj fazi kliničkih istraživanja, a američka bi Agencija za hranu i lijekove mogla odobriti njegovu uporabu do kraja 2008. godine.

3. HIV/AIDS

Svake godine diljem svijeta HIV-om se zarazi više od pola milijuna djeca. Oko 90 posto slučajeva zaraze čini prijenos virusa sa zaražene majke na dijete tijekom trudnoće, poroda ili dojenja. Znanstvenici tvrde da se u zemljama u razvoju, gdje živi 95 posto ljudi zaraženih HIV-om, oko 100.000 djece zarazi tijekom dojenja. Na žalost, zbog golemog siromaštva u zemljama subsaharske Afrike, gdje je najveći broj zaražene novorođenčadi, u tim zemljama nije moguće prevenirati HIV tako da zaražene majke ne doje djecu. No, skupina znanstvenika sa Sveučilišta Stanford prije nekoliko godina počela je eksperimentalni tretman HPTN 046 koji omogućuje majkama zaraženim HIV-om da i dalje doje svoje bebe. Tretman se zasniva na jeftinom anitiviralnom lijeku nevirapinu koji se daje majkama prije i tijekom poroda. Novorođena djeca također dobivaju dozu lijeka. Dosadašnji su rezultati vrlo ohrabrujući.

4. Rak pluća

Rak pluća vodeći je uzrok smrtnosti od tumora i kod muškaraca i kod žena, a najčešće se javlja između 55. i 65. godine života. U Hrvatskoj od njega godišnje umire 2300 ljudi. Većina karcinoma pluća (oko 80 posto) povezana je ili uzrokovana pušenjem.

Američke kompanije Biomira i Merck KGaA udružile su snage u razvoju cjepiva Stimuvax koje je sada u trećoj fazi kliničkih istraživanja. Stimuvax je dizajniran tako da pobuđuje stanice imunološkog sustava da napada rak velikih stanica pluća, najrašireniji oblik raka pluća (oko 80 posto svih slučajeva). Rezultati dosadašnjih faza pokazali su da se zahvaljujući Stimuvaxu znatno produljuje životni vijek pacijenata.

5. Pušenje

Da pušenje direktno šteti zdravlju, zna većina pušača. Prema nekim anketama čak 70 posto pušača želi prestati pušiti, ali je njih tek 2,5 posto u tome i uspješno. Kompanija Nabi Biopharmaceuticals razvila je cjepivo NicVAX koje imunizira tijelo protiv nikotina. Kad je jednom cijepljena, osoba stvara antitijela protiv nikotina sprečavajući da dospije do mozga gdje stvara "pomutnju" koja u konačnici rezultira ovisnošću. - Tijekom druge faze kliničkih ispitivanja pokazalo se da je 33 do 40 posto ljudi koji su primili cjepivo uspjelo prestati s pušenjem - izjavio je Jamie Siswas iz Nacionalnog instituta za zloporabu droga koje je sufinanciralo istraživanje.

6. Malarija

Iako se danas uspješno liječi, malarija je i dalje raširena zarazna bolest koja godišnje usmrti više od dva milijuna ljudi, od čega milijun djece mahom u siromašnim zemljama subsaharske Afrike. Kako u tim zemljama postoje veliki problemi u opskrbi antimalaričnim lijekovima, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) više je puta isticala nužnost razvoja cjepiva protiv malarije. Donacija od 150 milijuna dolara američkog filantropa Billa Gatesa uvelike je revitalizirala istraživanja na razvoju cjepiva, na čijem razvoju sada radi nekoliko kompanija. Najbliže primjeni je cjepivo RTS, S/AS02A farmaceutskog diva GlaxoSmithKIine koje bi se za četiri do pet godina moglo naći u komercijalnoj uporabi.

7. Hepatitis C

Zarazna bolest uzrokovana istoimenim virusom prenosi se direktnim kontaktom sa zaraženom krvi ili seksualnim kontaktom. Broj zaraženih hepatitisom C u svijetu danas se procjenjuje na 170 milijuna ljudi. Hepatitis C glavni je razlog učestalih transplantacija jetre na Zapadu, a godišnje od njega samo u SAD-u umre 10.000 ljudi. Za razliku od hepatitisa B protiv kojeg već desetak godina postoji cjepivo, što je pomoglo da se ta vrsta virusne bolesti manje širi, u borbi protiv hepatitisa C i dalje su glavno oružje prevencija i skupi lijekovi.

Ohrabrujuće, međutim, zvuči da se danas razvija niz terapijskih cjepiva koja mogu pomoći u tretmanu hepatitisa C. Švicarska kompanija Novartis, pak, otišla je korak dalje i sada radi na razvoju prvog preventivnog cjepiva protiv te bolesti. Cjepivo, na čijem razvoju radi i Michael Houghton koji je sudjelovao u otkriću virusa hepatitisa C, sada je na pragu druge faze kliničkih istraživanja.

8. Gubitak vida

Danas je najčešći uzrok sljepoće na zapadu degenerativna bolest makularna degeneracija koja u slučaju neliječenja može rezultirati i sljepoćom. U razvijenim zemljama makularna degeneracija pogađa više od 25 posto osoba starijih od 75 godina, a predviđa se da će u skladu sa starenjem svjetske populacije do 2013. godine osam milijuna ljudi imati problema s tom bolešću. Srećom, u tijeku je nekoliko kliničkih pokusa s novim lijekovima protiv te bolesti.

Najbliže primjeni je Bevasiranib proizvođača Acuty Pharmacuticals koji bi sredinom 2007. godine trebao biti u trećoj fazi kliničkih istraživanja. Zanimljivo je da se taj lijek zasniva na fenomenu RNK interferencije za čije je otkriće ove godine dodijeljena Nobelova nagrada Andrewu Fireu i Craigu Mellou.

9. Artritis

Od reumatoidnog artritisa, najčešćeg oblika artiritisa, danas pati 180 milijuna ljudi u svijetu. Nakon što je 2004. godine poslije velikog medicinskog skandala povučen antiupalni lijek Vioxx, za koji se pokazalo da je povezan s povećanim rizikom od srčanog udara, u terapiji su se uglavnom koristili nesteroidni antiupalni lijekovi poput ibuprofena. No, ti su lijekovi uzrok želučanih tegoba, a prošle se godine pokazalo da, također, mogu biti povezani s rizikom od srčanog udara. Sada se kao mogući nadomjestak za Vioxx u tretmanu reumatoidnog artritisa spominje Naproxcinod, čiji je proizvođač NicOx. Dosadašnja istraživanja pokazuju da Naproxcinod učinkovito otklanja bol, a pritom ne izaziva želučane tegobe. Lijek je sada u trećoj fazi kliničkih istraživanja, a mogao bi biti odobren početkom 2009. godine ako se pokaže da nije povezan s rizikom od srčanog udara.

10. Denga groznica

Denga groznica je virusna bolest koju prenose komarci, a znanstvenici koji se bave problematikom novih bolesti smatraju da bi smrtonosni oblik te bolesti, tzv. denga hemoragična groznica u budućnosti mogao postati velika prijetnja. Od denga groznice godišnje oboli pola milijuna ljudi, od čega 20.000 umire. Većina žrtava su djeca. Francuska tvrtka Sanofi Pasteur radi na razvoju specijalnog cjepiva koje bi početkom 2008. godine moglo ući u drugu fazu kliničkih istraživanja.

Tanja Rudež