Dva međunarodna tima, predvođena britanskim i francuskim stručnjacima, identificirala su tri nova gena povezana s ovom bolešću, a poništavanjem njihova štetnog djelovanja moglo bi se spriječiti skoro 100.000 obično već uznapredovalih slučajeva Alzheimerove bolesti, koliko ih se svake godine otkrije u Velikoj Britaniji.

Britanski su znanstvenici identificirali dva gena nazvana clusterin i PICALM, dok je manja francuska skupina otkrila treći gen koji su imenovali CR1. Clusterin i CR1 odgovorni su za odlaganje beta amyloida, toksičnog proteina čije su naslage prisutne u mozgu oboljelih pacijenata, dok je PICALM gen upleten u funkciju pamćenja.

Novootkriveni geni uzdrmali su ranije pretpostavke o nastanku bolesti, ali daju i naznake puta koji bi mogao dovesti do novih načina liječenja.

Profesorica Julie Williams, koja je bila na čelu britanskog tima znanstvenika, u intervjuu za časopis “Nature Genetics” izjavila je kako je ovo otkriće “najveći napredak u istraživanju Alzheimerove bolesti u posljednjih petnaest godina”, dodavši da će se sada broj oboljelih od Alzheimera reducirati 20 posto.

Rebecca Wood, izvršna voditeljica Alzheimer’s Research Trusta, dobrotvornog udruženja, koja je vodila britanski istraživački tim, smatra kako su ova otkrića veliki korak u istraživanju demencije i da su novo svjetlo u mnoštvu novih ideja i napora te korak dalje u utrci prema pronalasku lijeka.

Alzheimerova bolest je najčešći oblik demencije. Profesor Williams kaže:

- Ako liječenjem uspijemo zaustaviti štetne učinke ovih gena, moći ćemo 20 posto smanjiti broj ljudi koji bi razvili Alzheimerovu bolest. Već taj podatak najbolje pokazuje da su rezultati studije zaista značajni.

No lov na još neke od četrdesetak gena koji igraju važnu ulogu u nastanku Alzheimerove bolesti nastavlja se.

javorka luetić