PROBLEMI OBOLJELIH OD ALZHEIMERA

Na osječkom području u ovom trenutku nema ni jednog javnog smještaja za osobe oboljele od Alzheimerove bolesti, a procjenjuje se kako je na području cijele županije 6500 oboljelih. No, Silvija Dološić, koja se kao sveučilišna specijalistica za ljudska prava posvetila izradi prvog multidisciplinarnog rada o ljudskim pravima oboljelih od Alzheimerove bolesti, tvrdi kako je broj zasigurno puno veći. Naime, ova procjena načinjenja je na osnovi popisa stanovništva iz 2011., a procjena ne obuhvaća oboljele u ruralnim slavonskim sredinama. Silvija je ovih dana predala i projektni prijedlog za osnivanje prvog smještajnog odjela za oboljele od Alzheimerove bolesti u nekoj od zdravstvenih ustanova Osječko–baranjske županije.

- Taj odjel imao bi svrhu osigurati skrb oboljelima u srednje teškom, teškom i najtežem stadiju. Kako bi pružao i palijativnu skrb oboljelima, bio bi prvi takav u Hrvatskoj i naša županija bi postala primjer u skrbi za oboljele od demencije. Župan Ivan Anušić je nakon upoznavanja s problematikom i projektom u roku od 24 sata zahtijevao pisana izvješća od svih županijskih domova o smještajnom i ljudskom kapacitetu. To je i način da stvorimo nova radna mjesta i zadržimo medicinski kadar, a vjerujem da bi do kraja sljedeće godine ova inicijativa mogla uroditi plodom. Žalosno je da s druge strane sam Grad Osijek nije pokazao nikakav interes za bilo kakvu pomoć oboljelima i njihovim obiteljima, iako gradonačelnik Vrkić ima 70 godina - kaže Dološić.

Ova pravnica danas je i predsjednica udruge Memoria, koja pruža i pravnu i psihološku pomoć oboljelima od Alzheimerove bolesti, kao i njihovim obiteljima, a u ovu se borbu upustila nakon što je diskriminaciju nad oboljelima i njihovim obiteljima osjetila na vlastitoj koži dok se svakodnevno borila s bolešću svoje, kako ju esekerski naziva, omame.

- Dobna granica za Alzheimerovu bolest pala je i više nije 60 godina plus već 50 godina plus. To je bolest koja dolazi naglo i posve je nepredvidljivo stanje. No, u Hrvatskoj vlada velika diskriminacija nad oboljelima jer nema registra oboljelih. Mi se danas pozivamo na izvješća svjetske zdravstvene organizacije, prema kojoj se procjenjuje da u Hrvatskoj od AB-a boluje 86.000 osoba, ali to su procjene. Mi moramo pratiti epidemiologiju demencije, a to je jedino moguće ako se osnuje registar oboljelih od Alzheimerove bolesti. Kreator takvog registra trebao bi biti Hrvatski zavod za javno zdravstvo. Registar bi bio od pomoći liječnicima obiteljske medicine, a nakon uspostave dijagnoze moglo bi se pratiti kretanje stanja bolesnika i u kojem je stadiju demencija, a u svakom trenutku bismo znali i koliko imamo oboljelih. Drugi je dio diskriminacije da ni jedan antidementiv nije na A listi lijekova i oboljele osobe od Alzheimera su jedina skupina bolesnika koja nema besplatan lijek, a jedna kutija lijeka stoji 380 kuna - upozorava Dološić.