Kognitivne funkcije i dob

Sažetak izlaganja doc. dr. sc. Nataše Klepac na Alzheimer Caféu Hrvatske udruge za Alzheimerovu bolest održanog 15. siječnja 2014. u Kavani Dubrovnik u Zagrebu.

Sve smo stariji. Godine 2009. na svijetu je bilo starijih od 65 godina tek 13 posto. Za tridesetak godina 'nas staraca' će biti dvostruko više. Naši pradjedovi umirali su s pedeset. Danas se prosječna dob produžila do osamdesete godine. Oni rođeni ovih dana živjet će do stote!

Grafikon ilustrira naše mentalne funkcije. Nakon četrdesete moguća je pojava smanjivanja umnih sposobnosti, najčešće 'brzine razmišljanja'. Normalno je da se te umne funkcije značajnije smanjuju tek u poznim sedamdesetim godinama (narančasta krivulja), iako svjedočimo da mnogi do tih godina zadržavaju i bistrinu i brzinu razmišljanja (plava krivulja). Ozbiljni problemi nastaju samo ako obolimo. Alzheimerova bolest razvija se najčešće već u četrdesetima kako bi u sedamdesetima bila već vrlo izražena, a zatim relativno brzo bolesnika dovela do gubitka samostalnosti. Izvor: NIA.

Logično je da raste i broj osoba s kroničnim bolestima i različitim 'staračkim tegobama'. Među njima se ističe skupina koja gubi umne sposobnosti. Onih koji pate od različitih oblika demencije, najčešće one uzrokovane Alzheimerovom bolesti, karakteristične po tome što se pojavljuje u starijoj dobi.

Mozak se mijenja s dobi

Naš mozak se starenjem mijenja. Nakon osamdesetih može biti i 10 posto manji. Smanjuje se i protok krvi u mozgu, brzina živčane provodljivosti, a češći je i gubitak neurona. Međutim to nije previše zabrinjavajuće, jer kapacitet našeg mozga ima'velike rezerve' - ako ne oboli.

Snimak presjeka 'mladog' mozga (lijevo) i 'starog' mozga (desno). Na desnom snimku zamjećuje se smanjenje mase mozga (sivi dijelovi slike), odnosno povećanja 'praznina' (crni dio u sredini i pri vanjskim rubovima mozga na snimci).

Zato je sa starenjem normalno očekivati slabljenje kognitivnih funkcija. Međutim ne slabe sve funkcije jednako. Verbalne funkcije bit će manje ugrožene, a sposobnost prisjećanja i brzina umnih reakcija više.

Kognitivno oštećenje u starijih osoba

Demencija je grupa simptoma koji zahvaćaju intelektualne i socijalne sposobnosti u toj mjeri da dovode do otežanog svakodnevnog funkcioniranja.

Već smo naglasili, kako populacija stari, broj osoba s demencijom se povećava. Demencija nije normalni dio starenja, ali rizik za demenciju se poveća s dobi. Zato je većina osoba s demencijom starija od 65 godina, a ima ju gotovo svaka druga osoba starija od  85 godina.

Alzheimerova bolest je najčešći tip demencije. Među starijima od 65 godina danas ju ima svaka osma osoba. Učestalost ove bolesti raste s dobi. Zato se predviđa da će se do godine 2050., ukoliko se ne nađu odgovarajući načini liječenja, broj oboljelih od Alzheimerove bolesti utrostručiti. Mnoge razvijene zemlje shvatile su tu opasanost i formirale nacionalne odbore za obranu od ove pošasti. Pristupajući Europskoj uniji i Hrvatska čini u tom smjeru sve značajnije korake.

Procjene progresije broja oboljelih od Alzheimerove bolesti do 2050. godine. Izvor: Frost & Sullivan.

Simptomi Alzheimerove bolesti

Simptome Alzheimerove bolesti najzornije je pratiti kroz faze pre-demencije, blagih simptoma bolesti i njezine teške faze. Navodimo ih prema klasifikaciji klinike Mayo (http://www.mayoclinic.com/health/alzheimers-stages/AZ00041).

Faza pre-demencije

• Rani simptomi slični su zaboravljivosti vezanoj uz dob ili stres . Izražavaju se kroz otežano prisjećanje nedavnih događaja.
• Zamjećuju se i blage kognitivne poteškoće, najčešće gubitak pažnje, smanjivanje sposobnosti planiranja, umanjene fleksibilnosti i apstraktnog mišljenja.
• Oštećenje memorije očituje se u sve težem pamćenju novih događaja i usvajanja novih znanja.
• Oboljeli od Alzhemerove bolesti počinje osjećati smetenost i apatiju.
• Ovi rani simptomi mogu se javiti 5 do 10 godina, a ponekada i 20 godina prije dijagnoze.

Faza blago izražene Alzheimerove bolesti

• Oboljeli gubi sposobnost pamćenja nedavnih događaja i otežano uči nove informacije.
• Otežano rješavanje problema i izvršavanje kompleksnih radnji, a javljaju se i problemi procjenjivanja situacija. Tako zadaci poput planiranja nekog obiteljskog skupljanja ili baratanje s financijama postaju nemogući, a često je smanjena i društvena procjena.
• Nastupaju promjene osobnosti. Oboljeli se mogu početi povlačiti u sebe, postati razdražljivi ili srditi.
• Pri kraju ove faze nastupa otežano organiziranje i izražavanje misli, sve češći gubitak i zametanje stvari, zapravo njihovo otežano pronalaženje.

Teška faza Alzheimerove bolesti

• Teška faza Alzheimerove bolesti očituje se gubitkom komunikativnih sposobnosti oboljelog i nesposobnosti da se brine o sebi, pa mu je potrebna pomoć u osobnoj njezi. Ubrzo treba potpunu pomoć pri oblačenju, hranjenju itd.
• Na kraju gubi i druge fizičke sposobnosti. Više nije sposoban ni hodati ni sjediti.

Ilustracija prikazuje razvoj Alzheimerove bolesti od njezine pred-faze (lijevo gore) preko blage faze (desno gore) do teške faze (dolje). Plavičasto zasjenjena polja pokazuju dijelove mozga zahvaćene promjenama koje uzrokuje Alzheimerova bolest. Izvor: http://www.alz.org/alzheimers_disease_4719.asp

Postoji terapija za Alzheimerovu bolest

Iako lijek protiv alzheimerove bolesti još nije pronađen, postoji niz klinički ispitanih lijekova koji usporavaju razvoj i smanjuju posljedice ove bolesti.

Terapija Alzheimerove bolesti

Terapije koje se uspješno primirenju koriste se sa (navode se generički nazivi lijekova):

• Inhibitorima acetilkolinesteraze (donepezil, rivastigmin, galantamin) te
• NMDA receptor antagonistom (memantin)

Druge simptomatske terapije koriste

• Antidepresive (npr., escitalopram, sertralin) i
• Neuroleptike (npr., risperidon, olanzapin, quetiapin)

	Djelovanje Memantina. Gornja (plava) crta prikazuje djelovanje Mamantina u odnosu na promjene kod bolesnika koji nisu primali ovaj lijek (crvena crta). Izvor: Reisberg i dr., New England Journal of Medicine 2003; 348(14): 1333-1341.
	Djelovanje Donepezila. Gornja plava crta prikazuje djelovanje Donepezila koji je primijenjen pravovremeno. Srednja crta (plava) prikazuje djelovanje Donepezila koji se počeo primjenjivati godinu dana kasnije. Donja siva crta prikazuje promjene kod pacijenata koji nisu primali ovaj lijek. Izvor: Winbald B. i dr., Dement Geriatr Cogn. 2006; 21:353-363.

Česta pitanja

Prirodno je brinuti se o našim mentalnim funkcijama. Svi se često pitamo:

• Je li je gubitak pamćenja prirodan dio starenja?
• Zašto nemam memoriju kao moja supruga (moj suprug)?
• Je li je normalno da moram sve zapisivati?
• Zašto zaboravljam imena?
• Je li je normalno zaboraviti neki nevažan događaj?

Evo odgovora:

Kako si možemo pomoći?

Proučimo prvo što može pogoršati memoriju. To su prvenstveno:

• Lijekovi koji djeluju na mozak: tablete za spavanje, analgetici, antihistaminici, lijekovi za inkontinenciju, alkohol itd.
• Neprepoznata depresija, umor, stres i anksioznost.
• Temperatura i bilo koja sistemska bolest.

Upitajmo se i možemo li usporiti promjene memorije te možemo li odgoditi ili izbjeći Alzheimerovu bolest?

Osobno možemo učiniti dosta. Prvenstveno načinom prehrane i oprezom pri uzimanju lijekova.

• Mediteranska prehrana je blagotvorna. Preporuča se i čaša crnog vina dnevno te kurkuma zbog anti-inflamatornog učinka.
• Nemojte dugotrajno upotrebljavati tzv. NSAID lijekove poput Ibuprofena ili Voltarena i
• Ne pretjerujte s crnom kavom (više od 3 do 5 šalica dnevno).
• O štetnosti duhana već dovoljno znamo svi.

Drugi oblik pomaganja našem mozgu je – 'mozganje':

• Sudjelujte u društvenim igrama.
• Rješavajte križaljke i druge enigmatske zagonetke.
• Tražite u tekstu primjerice skupove istih slova ili iste slogove (npr. “ije”), ili iz zabave izgovarajte – čitajte poznate riječi ili nizove brojeva obrnutim smjerom.
• Računajte što češće napamet.
• Čitajte knjige (pripovijetke i romane), one zahtijevaju aktivno sudjelovanje vaših misli i proživljavanje njihovih događaja.
• Budite fizički aktivni, dovoljne su i redovite šetnje.
• Usvojite tehnike opuštanja poput meditacija i joge i
• Usvojite što zdraviji stil života

Na kraju, promislite o svojim pogledima na svijet filozofski, jedna stara kineska poslovica daje nam dobru podlogu za to:

“Čovjek se obmanjuje. Moli se za dug život, a boji se starosti".

doc. dr. sc. Nataša Klepac kognitivni je neurolog Kliničkog bolničkog centra Zagreb (KBC Rebro), koji je naš referalni medicinski centar za Alzheimerovu bolest. Redoviti je i aktivni sudionik različitih znanstvenih skupova o Alzheimerovoj bolesti i autor brojnih znanstvenih članaka o ovoj bolesti, neuro-kognitivnim poremećajima i demenciji. Ugledni je član Hrvatske udruge za Alzheimerovu bolest i njezin istaknuti aktivist.