Utjecaj koronavirusa na život osoba s demencijom

Iz prezentacije prof. dr. sc. Huali Wang, izvršne dopredsjednice Kineske udruge za Alzheimerovu bolest: „Dementia Care during the COVID-19 Outbreak", koju na engleskom jeziku možete pogledati na YouTubeu, prenosimo uz manje dopune ključne savjete o načinu kako u vrijeme pandemije koronavirusa on može utjecati na život osoba s demencijom i njihovih njegovatelja.

Osobe koje žive s demencijom će mjere predostrožnosti / izolacije radi prevencije / liječenja od koronavirusa doživljavati na različite načine, ovisno od stupnja razvoja njihovih simptoma demencije, njihovim osobinama i o tome nalaze li se u bolnici, kod kuće ili domu za starije osobe.

U bolnici

Osobe s demencijom kod kojih se sumnja ili je utvrđena zaraza koronavirusom (COVID-19) će se u bolničkom okruženju, radi primjene dodatnih mjera zdravstvene zaštite i nemogućnosti da ih rodbina i prijatelji posjećuju, osjećati izoliranije, zbunjenije i nelagodnije, a moguća je i pojava delirija.

Promjena okruženja je za osobe s demencijom stresna sama po sebi. Posebice u situaciji kada se zahtjeva izoliranost kakva je potrebna u slučaju sumnje ili utvrđene zaraze koronavirusom. Na to će dodatno utjecati osobe sa zaštitnim maskama i odijelima, koje će im se doimati poput nestvarnih bića. Njihov govor kroz masku, koja sprječava 'čitanje s usana', umanjit će osobama s demencijom i sposobnosti razumijevanja. Navedeno će ili može utjecati kod hospitaliziranih osoba s demencijom na:
• Povećanje osjećaja nesigurnosti i zaplašenosti
• Povećanje agitiranosti i neprijateljskih stavova prema osoblju, što može izazvati i agresivno ponašanje
• Izazvati probleme sa spavanjem
• Doprinijeti snažnijem fokusiranju na osjećaj boli
• Umanjiti koncentraciju
• Izazvati halucinacije i
• Emocionalne poremećaje

Kod kuće

Sa smanjenim sposobnostima razumijevanja i prihvaćanja mjera obrane od koronavirusa i ograničenim vjerodostojnim informacijama o situaciji, kod osoba s demencijom povećat će se stres i napetost. To će se ili se može odraziti kod njih:
• Anksionoznošću
• Poremećajima spavanja i
• Nadražljivošću
• Češćim promjenama raspoloženja
• Mogućom agresivnim ponašanjima
• Nervoznim hodanjem po kući (i većom opasnošću da odlutaju iz kuće)
• Deluzijama i općenito
• Dodatnim umanjenjem spoznajnih sposobnosti

Promjene u brizi i njezi

Preporuke i ograničenja kretanja i ulaska u trgovine i ljekarne će obiteljskim njegovateljima osoba s demencijom produžiti vrijeme izbivanja iz kuće. Radi toga će osobe s demencijom u svojoj kući duže biti same. Moguće je i da radi nestašica ili ograničenja prodaje osobe s demencijom ne dobiju nešto što su si poželjele. U nastojanju da se njihova samoća svede na što manju mjeru njegovatelji će možda zamoliti susjeda/u ili daljnju rodbinu i prijatelje da umjesto njih provedu neko vrijeme s osobom s demencijom. Međutim, nagla promjena njegovatelja može biti jako stresna za osobu s demencijom te ju ona može odbiti. Stoga, ako je moguće, neka osoba koja će povremeno preuzeti brigu o osobi s demencijom prethodno provede neko vrijeme u kući zajedno s obiteljskim njegovateljem.

Sve navedeno, uz strah da se njihove voljene osobe i oni sami ne zaraze koronavirusom, povećat će obiteljskim njegovateljima emocionalni pritisak, kojemu bi se trebale što više oduprijeti kako svoju nervozu ne bi prenijele na osobu o kojoj brinu.
Kako nadoknaditi šetnju
Preporuke o ograničavanju ili moguće zabrane starijim osobama da izlaze iz kuće izazvat će potrebu kreiranja dodatnih aktivnosti s osobama s demencijom. Ukoliko tražite nove ideje za to, poslužite se našom Radnom bilježnicom koju možete slobodno preuzeti i otisnuti željene radne listove na ovoj poveznici.

U domovima za starije osobe

Mjere koje poduzimaju domovi za starije kako bi zaštitili i maksimalno smanjili mogućnost zareze koronavirusom svojih korisnika djelomice će se negativno odraziti na doživljaje i ponašanja osoba s demencijom ili osoba s blagim kognitivnim umanjenjima. Naime, preporuke o ograničenju posjeta i novi način rada s korisnicima koji nastoji smanjiti broj grupnih okupljanja, nošenje zaštitnih maski i veća učestalost čišćenja može djelovati zbunjujuće na osobe s umanjenim kognitivnim sposobnostima. Rezultat toga može biti:
• Manje osobne komunikacije s obitelji
• Manje interakcija s njegovateljima
• Manje tjelesnih kontakata (rukovanja, pridržavanja pri hodu...)
• Drugačiji ritam i način života u domu (moguće je uvođenje novih pravila korištenja blagovaonice - većim razmak stolova u blagovaonici i radi toga serviranja hrane u više smjena npr.)
• Moguća (polu) izolacija pojedinaca u njihovim sobama

Osobe s demencijom mogu imati problema s razumijevanjem razloga takvih promjena. To kod njih može izazvati:
• Nemir ili apatiju
• Osjećaj odbačenosti ili zanemarenosti
• Osjećaj dosade jer neće znati što da rade i kako da se zabave u vremenu u kojem su prije primjerice imali grupnu rekreaciju ili radnu terapiju.

Utjecaj na njegovatelje

Dok traje opasnost od koronavirusa obiteljski njegovatelji prolazit će kroz dodatni stres uzrokovan potrebom hitne i što cjelovitije zaštite osoba s demencijom s kojima žive. To se kod njih može izraziti dodatnom:
• Zaplašenošću
• Osjećajem ljutnje
• Zabrinutošću o zdravlju
• Sukobima s njegovateljima

Profesionalni njegovatelji, socijalni radnici, medicinske sestre i tehničari, terapeuti različitih profila i drugo osoblje domova za starije osobe pod pritiskom dodatnih zadataka (posebice u sredinama gdje nema dovoljno zaposlenih) mogu osjetiti:
• Tjeskobu i paniku
• Zbunjenost i bespomoćnost
• Iscrpljenost
• Iritantnost

Kako psihološki pomoći osobama s demencijom

Kad osobe s demencijom počnu izražavati neželjene osjećaje i oblike ponašanja prvenstveno im trebamo pomoći psihosocijalnim metodama:
• Usmjerite se na rješavanje njihovog najhitnijeg problema
• Nastojte se usmjeriti na njihovu temeljnu potrebu
• Pomognite osobi da prizove osjećaj svoje sigurnosti
• Slušajte osobu, umjesto da ju uvjeravate
• Komunicirajte jasno i što jednostavnije
• Smjestite ju negdje gdje se osjeća toplo i zaštićeno i gdje ima svoj mir.
• Pustite tiho umirujuću glazbu