Kad se stariji ljudi u razgovoru ne mogu sjetiti imena neke osobe ili naslova filma, uglavnom misle kako odlaze na kvasinu. Ali sve više znanstvenih istraživanja dokazuje kako je istina upravo obrnuta, piše New York Times.

Stariji mozak jednostavno prihvaća više podataka, čak i one koji naizgled djeluju nebitno, pa se trudi probrati kroz čitavu gomilu informacija s kojom raspolaže - što je zapravo velika prednost. Rezultati novijih studija koje donose te optimistične vijesti sabrani su u novom izdanju američkog priručnika za neurologiju, “Napredak u istraživanju mozga”.

Neki mozgovi, doduše, propadaju s vremenom; Alzheimer pogađa 13 posto Amerikanaca u dobi od 65 i više godina. Ali kod većine starijih osoba ono što se događa u mozgu nije bolest, nego normalan i, štoviše, pozitivan proces: širi se fokus pozornosti, zbog čega se mozak teže usredotočuje na samo jednu činjenicu kao što je telefonski broj ili ime.

Premda to zna katkad izludjeti onoga kome se to događa, to samo znači da se povećala količina informacija koja je dostupna svijesti.

Na primjer, u pokusima gdje su ispitanici čitali odlomke teksta isprekidane neočekivanim riječima ili frazama, ljudi od 60 i više godina čitali su sporije od studenata i k tome još usporavali na ubačenim riječima, posebno kad su one imale neke veze s tekstom. To znači da su stariji ispitanici uočavali dodatne informacije i obrađivali ih u mozgu.

Kad su kasnije objema skupinama ispitanika postavljali pitanja na koje su ubačene riječi mogle biti odgovor, stariji su odgovarali bitno točnije nego studenti koji su kroz tekst proletjeli ujednačenom brzinom. Ta sposobost usvajanja naizgled nevažnih podataka i njihove primjene može biti vrlo korisna u svakodnevnom životu.

“Široki raspon pozornosti osposobljava starije da bolje proniknu situaciju od mlađih ljudi. Zato se tradicionalno smatra da su stariji ljudi i mudriji, a to je posve točno”, kaže dr. Lynn Hasher, psihologinja na Sveučilištu u Torontu.

Marta Štoos