Primjenom novih tehnologija, poput PET/CT-a, MR-a ili biomarkera, Alzheimerova bolest može se dijagnosticirati već u najranijoj fazi, i do deset godina prije pojave problema s pamćenjem i drugih simptoma bolesti.

Nove smjernice u dijagnosticiranju Alzheimera, koje preporučuju širu primjenu dijagnostičkih metoda koje su nam na raspolaganju, prezentirane su ovog tjedna na međunarodnom kongresu o Alzheimerovoj bolesti na Havajima. Cilj im je poboljšati liječenje zasad neizlječive neurodegenerativne bolesti koja se danas može usporiti lijekovima, osobito ako se s terapijom počne čim prije.

Alzheimerova demencija povezana je s patološkim procesima starenja i kako se čovjekov životni vijek produljuje, računa se da će do 2040. godine u svijetu biti više od 80 milijuna oboljelih od ove bolesti. Svake godine od nje u Europi oboli šest milijuna ljudi, a u Hrvatskoj je broj oboljelih 80.000.

Alzheimer se danas uobičajeno dijagnosticira tek kad pacijent dođe liječniku s evidentnim problemima u pamćenju koji mu već otežavaju svakodnevni život. To je nažalost uznapredovala faza bolesti, koja se djelomice može usporiti ili ublažiti lijekovima, ali s daleko manje uspjeha nego da je liječenje započelo u ranoj fazi bolesti.

Testiranjem bioloških markera u moždanoj tekućini pacijenta, koja se vadi punkcijom kralježnice, danas se s velikom točnošću može dijagnosticirati ova bolest i prije pojave kliničkih simptoma. U Hrvatskoj se, međutim, kao i u Europi i svijetu, takvo testiranje provodi samo u znanstvene svrhe.

Osim ove metode, svjetski stručnjaci preporučuju i PAT-skeniranje mozga, kojim se jasno može otkriti plak u mozgu koji je jedinstveni pokazatelj patologije Alzheimera. Primjenom ovih metoda dijagnosticiranja, procjenjuju stručnjaci, postojeći bi se broj oboljelih utrostručio, no farmaceutskoj bi se industriji omogućilo da razvije nove lijekove koji bi bolest mogli "napasti" u ranoj fazi.

"Ove bi pretrage apsolutno trebalo uvrstiti u rutinsku obradu bolesnika jer ranija dijagnostika znači bolji uspjeh liječenja. Njima treba obuhvatiti osobe iznad 65 godina koje imaju poteškoća s pamćenjem i čija okolina primjećuje da patološki zaboravljaju", smatra psihijatar Ninoslav Mimica, predsjednik Hrvatskog društva za Alzheimerovu bolest. Trošak pretraga za zdravstveni sustav, dodaje, bio bi daleko manji od troška smještaja i zdravstvene skrbi o osobama koje vremenom potpuno gube sposobnost samostalnog funkcioniranja.