Kanadski neuroznanstvenici otkrili su da je električnom stimulacijom mozga moguće vratiti izgubljena sjećanja. To bi mogao biti lijek za ranu fazu Alzheimerove bolesti.

Zanimljivo je da su znanstvenici pod vodstvom prof. Andreasa Lozana iz Toronto Western Hospitala do ovog važnog otkrića došli slučajno za eksperimenta u kojem su htjeli pokazati da se dubokom električnom stimulacijom mozga može obuzdati apetit. Lozano i tim ugradili su 50-godišnjem pacijentu od 190 kilograma elektrode u mozak, a zatim su električnom strujom stimulirali hipotalamus gdje je "centar za glad".

Sjećanje od 30 godina

Umjesto da izgubi apetit, anonimni pacijent prisjetio se događaja od prije 30 godina kada je kao dvadesetogodišnjak bio s prijateljima u parku. Prisjetio se gotovo svih detalja toga zaboravljenog događaja.

- Kako se intenzitet stimulacije pojačavao, detalji tog događaja bili su živopisniji. Sjetio se djevojke iz tog vremena i identificirao njezinu, kao i odjeću koju su nosili njegovi prijatelji. Nije mogao razaznati što govore - zapisali su znanstvenici u časopisu Annals of Neurology koji je objavio njihovo istraživanje. Lozano i njegovi suradnici bili su vrlo iznenađeni jer se dosad hipotalamus, mala moždana struktura što zauzima svega jedan posto ukupnog volumena mozga, nije povezivao s centrom za pamćenje.

- To je bio eureka trenutak jer smo tragali za učinkom koji će djelovati na apetit. Znali smo da je to važan moment jer kada nađete nešto neočekivano, onda niste pristrani. To je najljepše u znanosti - izjavio je Lozano. Pretili pacijent nakon toga tri je tjedna bio podvrgnut kontinuiranoj električnoj stimulaciji hipotalamusa. Njegov apetit nije se nimalo smanjio, ali mu se poboljšalo pamćenje i sposobnost učenja.

- Ovo je prvi put da se nekoj osobi zahvaljujući elektrodama usađenim u mozak poboljšala memorija. Poboljšanje je bilo dramatično - izjavio je prof. Lozano za britanski dnevnik Independent. Andreas Lozano je u svijetu poznat kao jedan od vodećih stručnjaka u tretmanu neuroloških i psihičkih oboljenja pomoću duboke moždane stimulacije. Riječ je metodi koja je razvijena u Francuskoj da bi je 1997. Američka agencija za hranu i lijekove (FDA) odobrila za tretman tremora (drhtavice). U sklopu tretmana pacijent pod lokalnom anestezijom najprije se podvrgava operaciji tijekom koje mu se ugrađuju tanke elektrode koje provode slabu električnu struju. Izvor struje je baterija i ugrađena je ispod ključne kosti.

Moždana stimulacija

U posljednjih 10 godina ta se metoda diljem svijeta koristila u liječenju oboljelih od Parkinsonove bolesti. Od 40.000 pacijenata s Parkinskonovom bolešću koji su bili uspješno tretirani pomoću duboke moždane stimulacije, njih 400 liječio je prof. Andreas Lozano. Ta metoda primjenjuje se i za depresiju, kroničnu bol i različite poremećaje kretanja.

Podsjetimo, prije dvije godine pisali smo o mladoj Britanki Amy Westall (22) oboljeloj od neurološkog poremećaja distonije, zbog čega je od 13. godine bila u kolicama. No, kada su londonski neurokirurzi Amy ugradili elektrode u mozak, ona je ponovno prohodala. Otkriće da duboka moždana stimulacija hipotalamusa može poboljšati pamćenje sada budi nadu da bi se ta metoda mogla koristiti u liječenju Alzheimerove bolesti. Od te bolesti, koja pogađa starije od 65 godina, u svijetu danas boluju 24 milijuna ljudi.

Prof. Lozano i njegovi suradnici počeli su prve kliničke pokuse u koje je uključeno šest pacijenata koji pate od Alzheimerove bolesti. Troje pacijenata ugrađene su elektrode.

- Elektrode smo smjestili u hipotalamus da bismo vidjeli možemo li ponoviti otkriće do kojega smo došli u prošlom eksperimentu. No, ne znamo hoće li on biti uspješan u tretmanu Alzheimera, kaže.
 

Tanja Rudež