Protivno ranijim uvjerenjima čak i mozak odraslih ljudi i njegova moć mogu se povećati, pokazala su nova istraživanja.

Naime, prema uglednom znanstvenom časopisu Scientific American tjelovježba povećava sposobnosti mozga, među kojima, planiranje, organizaciju i multitasking. Prehrana također ima važnu ulogu u njegovu funkcioniranju, kao i aktivnosti poput slušanja glazbe, igranje video igara i meditacije.

Neuroznanstvenik Vilayanur S. Ramachandran proveo je istraživanje koje je pokazalo kako se mozak invalida kojima su amputirani udovi često značajno modificira. Naime, funkcije područja koje je bilo odgovorno za aktivnosti amputiranog dijela postupno će preuzeti susjedni dio mozga, što objašnjava neobične fantomske osjete u amputiranim udovima.

Druge studije pokazale su pak kako je tzv. neurogeneza (stvaranje novih neurona) uobičajeno svojstvo odraslog mozga. Najaktivnije ona se odvija u hipokampusu koji je ključan za učenje i dugoročno pamćenje. Međutim, neće svi neuroni koji se stvore preživjeti. Zapravo, većina će odumrijeti. Za njihovo preživljavanje ključni su povezivanje s postojećim neuronima i hrana.

Znanstvenici stoga u posljednje vrijeme provode istraživanja koja bi trebala pokazati koji su čimbenici ključni za obnovu i povećanje sposobnosti mozga.

Metoda 1: Tjelovježba

Miševi koji trče po kotaču povećavaju svoj mozak u području hipokampusa i uspješniji su u rješavanju zadataka, a istraživanja na ljudima dala su slične rezultate. Tjelovježba također poboljšava raspoloženje, spavanje i smanjuje opasnost od demencije u starosti. Za to je zaslužan cijeli niz mehanizama među kojima i bolja prokrvljenost, odnosno kvalitetnija opskrba kisikom i hranom. Kretanje također povećava razine neurotropskog faktora (BDNF) koji potiče rast, komunikaciju i preživljavanje neurona. Tjelovježbu je dobro kombinirati s glazbom, jer ona pojačava njezin učinak.

Metoda 2: Prehrana

Mozgu treba gorivo jednako kao i tijelu. Zasićene masnoće štete mozgu i povećavaju demenciju, međutim, mozak treba masnoće od kojih je dobrim dijelom izgrađen. Najbolja vrsta masnoća su omega-3 masnoće kojih ima u ribama, orašidima i sjemenkama. Superhrana za mozak su voće i povrće bogati antioksidansima koji sprečavaju oštećenja neurona. Alzheimer, depresija i shizofrenija povezuju se s niskim razinama omega-3 masnoća. No, nije važno samo što jedemo, već i koliko. Istraživanja su pokazala da prehrana siromašna kalorijama povećava dugovječnost i performanse mozga.

Metoda 3: Stimulansi

Stimulansi su tvari koje potiču metabolizam (otkucaje srca, tlak krvi, energiju i disanje) i aktivnosti živčanog sustava. Kofein je vjerojatno najpoznatiji iz te skupine. Kokain i amfetamin imaju slično djelovanje, međutim, izazivaju i vrlo štetne nuspojave.
Kofein je u malim količinama – dvije čaše kave dnevno – blagotvoran (potiče kratkoročno pamćenje, povećava pozornost, skraćuje vrijeme reakcije i štiti od staračke senilnosti), no u velikim može izazvati iritabilnost te čak smrt.

Metoda 4: Video igre

Video igre vam mogu spasiti život. Neurokirurzi, koji provode po nekoliko sati igrajući video igre, rade za dvije trećine manje pogrešaka od svojih kolega. Istraživanja su potvrdila da računalne igre povećavaju koordinaciju, dubinu percepcije, vizualne sposobnosti, pozornost i prepoznavanje uzoraka. Djelotvornije su kod muškaraca nego kod žena, a povezuju se s osjetom nagrade. Međutim, pretjerivanje s video igrama, osobito onim nasilnim, povećava agresiju.

Metoda 5: Slušanje glazbe

Kada slušate Greatest Hits grupe Queen slušni korteks analizira brojne komponente glazbe: jačinu, boju, melodiju i ritam. Glazba također aktivira centre u mozgu povezane s osjetom nagrade te suzbija aktivnosti amigdale koje se očituju kao strah i negativni osjećaji. Glazba smanjuje nesanicu, tlak krvi i smiruje oboljele od demencije. Glazbenici imaju veći cerebelum i korpus calosum (dijelove koji povezuju dvije strane mozga). Neke studije pokazale su da vježbanje glazbe povećava sposobnost orijentacije u prostoru.

Metoda 6: Meditacija

Zaboravite jabuke. Ako je za vjerovati znanstvenim istraživanjima recitiranje mantre om jača zdravlje. Meditacija, odnosno okretanje uma prema kontemplaciji i relaksaciji pomaže u svim problemima – tjeskobi, boli, visokom tlaku, astmi, dijabetesu, depresiji te čak bolestima kože. Ljudi koji redovno meditiraju osjećaju se bolje. Stručni meditatori pokazuju pojačanu aktivnost u perifrontalnom korteksu, dijelu koji se povezuje s pozitivnim emocijama, a također imaju snažniji obrambeni sustav. Meditacija pojačava koncentraciju i uspješnost u spoznajnim zadacima.

Nenad Jarić Dauenhauer