Obiteljska anamneza Alzheimerove bolesti znatno povećava rizik od razvoja ovog poremećaja, no zato nova studija objavljena u časopisu Biological Psychiatry nameće zaključak da je iznimno važno koji je od vaših roditelja obolio od Alzheimera.

Alzheimer je najčešći oblik demencije u kasnijoj životnoj dobi, koji utječe na preko 5 milijuna starijih osoba samo u Sjedinjenim Američkim Državama. U cilju razvoja preventivnih tretmana, potrebno je identificirati one pojedince koji predstavljaju najveći rizik za razvoj Alzheimerove bolesti. Premda su pojedinci s obiteljskom anamnezom Alzheimerove bolesti izloženi povećanom riziku od razvoja oboljenja, specifični biološki i genetski mehanizmi, generatori povećanog rizika nisu poznati. Svakako bi trebalo uzeti u obzir fenomen zvan genomski upis, gdje se uzorak nasljedne bolesti razlikuje ovisno o tome jesu li rizični geni naslijeđeni od majke ili oca. Upis se odnosi na tip epigenetske regulacije, što znači da se dugotrajne promjene u funkciji gena odvijaju putem regulatornih mehanizama, umjesto mijenjanjem sekvence DNK.

U najnovijoj studiji, istraživači su ocijenili rizik od pojave Alzheimerove bolesti kod zdravih, kognitivno normalnih osoba mjerenjem njihova cerebrospinalna likvora proteina, za koje se zna da su podložni promjenama kod Alzheimerove bolesti. Usporedili su pojedince s obiteljskom anamnezom Alzheimerove bolesti, bilo s majčine, bilo s očeve strane s onima bez obiteljske anamneze. Isključivo osobe čije su majke imale Alzheimerovu bolest iskazivale su promijenjene razine proteina zvanog amiloid, glavni znak Alzheimerove patologije, kao i proteina uključenih u oksidativni stres (slobodnih radikala koji su štetni za mozak, baš kao i za ostatak tijela). Nasuprot tome, osobe čiji su očevi imali Alzheimerovu bolest te oni bez obiteljske anamneze imali su razine proteina unutar normalnog raspona.

"Naši podaci pokazuju da su odrasla djeca majki s Alzheimerovom bolešću potencijalno izložena povećanom riziku od razvoja bolesti", objašnjava dr. Lisa Mosconi, glavna autorica istraživanja. "Stoga je izuzetno važno razumjeti genetske mehanizme koji sudjeluju u majčinskom prijenosu Alzheimerove bolesti, trenutno nepoznate. Utvrđivanje genetskog prediktora oboljenja u konačnici bi moglo rezultirati preventivnim liječenjem godinama prije pojave kliničkih simptoma."

Dr. John Krystal, urednik časopisa Biological Psychiatry, dodaje: "Ovo istraživanje iznimno je važno jer smo tek krenuli s razumijevanjem epigenetske kontrole pojedinih gena. Teoretski gledano, jednoga će dana netko razviti lijek koji će reducirati rizike povezane s majčinskom anamnezom Alzheimerove bolesti." Autori upozoravaju da je potrebno provesti daljnja istraživanja u svrhu ispitivanja korisnosti mjerenja proteina u prediktivne svrhe te radi utvrđivanja gena potencijalno osjetljivih na Alzheimerovu bolest.

Izvor: Elsevier